Liječenje anksioznosti i tjeskobe bez lijekova – isprobaj TMS terapiju

Osjećaš li se napeto ili zabrinuto, kao da tjeskoba i anksioznost nikad ne prestaju? Možda te muče kronična napetost i unutarnji nemir? Imaš li problema sa spavanjem, koncentracijom, osjećajem sigurnosti ili kontrolom svojih misli? Tjeskoba i anksiozni poremećaji mogu ozbiljno narušiti kvalitetu života, ali dobra vijest je da postoje učinkovite metode liječenja koje ne uključuju lijekove.

Što je transkranijalna magnetska stimulacija?

Transkranijalna magnetska stimulacija (TMS) je inovativna, neinvazivna i znanstveno utemeljena metoda koja se koristi za prirodno liječenje anksioznosti i depresivnih simptoma. TMS koristi magnetske impulse kako bi stimulirao dijelove mozga odgovorne za regulaciju raspoloženja i smanjenje stresa i napetosti. To je terapija bez boli, bez potrebe za oporavkom i bez značajnih nuspojava koje često prate lijekove.
Prednosti TMS terapije

Za razliku od klasične farmakoterapije, TMS terapija omogućuje liječenje bez farmakoloških sredstava, što je posebno značajno za one koji ne žele nuspojave lijekova ili preferiraju prirodniji pristup mentalnom zdravlju. Kod osoba koje pate od različitih oblika anksioznosti ili depresivnih stanja, TMS može značajno smanjiti simptome već nakon nekoliko tjedana tretmana.
Individualni pristup u liječenju anksioznih poremećaja

U našoj ordinaciji nudimo TMS terapiju s naglaskom na pojedinačni pristup, uz stručno vođene tretmane. Liječenje anksioznih poremećaja, kao što su generalizirana anksioznost, panični napadi i stanja tjeskobe, kroz TMS terapiju postaje dostupno, djelotvorno i sigurno.

Osobe koje traže prirodno rješenje za anksioznost, razmišljaju o TMS terapiji kao alternativi lijekovima. Ta metoda može ponuditi olakšanje od anksioznosti, vraćajući osjećaj smirenosti i kontrole te pomaže u smanjenju simptoma kao što su lupanje srca i prekomjerna zabrinutost.

S tobom u središtu pažnje, tvoje mentalno zdravlje zaslužuje odgovarajuću brigu. TMS terapija može ti pomoći vratiti ravnotežu i sigurnost u svakodnevni život.

Kontaktiraj nas i učini prvi korak prema životu bez tjeskobe te problema uzrokovanih anksioznošću. Pronađi mir i stabilnost koju zaslužuješ.

Transkranijalna magnetska stimulacija (TMS) – Inovativan pristup mentalnom zdravlju –
Što je Transkranijalna magnetska stimulacija (TMS)?

Transkranijalna magnetska stimulacija (TMS) je neinvazivna terapijska metoda koja koristi magnetske impulse za stimulaciju specifičnih regija mozga povezanih s raspoloženjem i drugim psihičkim funkcijama. TMS su odobrila su relevantna medicinskih tijela za liječenje raznih mentalnih i neuroloških stanja.

TMS je neinvazivan, ne zahtijeva anesteziju i provodi se ambulantno.

TMS terapija se provodi tijekom više tjedana i uključuje:

Trajanje:

- 4 tjedana (s mogućnošću produljenja tretmana do 8 tjedana)

- 5 x tjedno (moguća je prilagodba, posebno kod terapije održavanja)

- tretmani traju od 3.5 do 45 minuta – mogući su i kraći tretmani u trajanju od jednog ili pet dana, prema individualnim potrebama i indikaciji operatera

Prvi termin: Mapiranje mozga i prilagodba jačine magnetskih impulsa
Tijekom tretmana: Pacijent sjedi u udobnoj stolici dok magnetski impulsi stimuliraju ciljane regije mozga
Procjena učinka: Za objektivizaciju procjene učinka terapije koriste se strukturirane metode (ocjenske tablice) i nestrukturirane metode (klinička procjena na temelju intervjua)

Kako TMS djeluje?

TMS koristi elektromagnetske impulse koji prolaze kroz lubanju i potiču aktivnost neurona u mozgu. Ovaj proces pomaže u regulaciji neurotransmitera i poboljšava komunikaciju između neurona, što može značajno smanjiti simptome depresije, anksioznosti, opsesivno kompulzivnog i drugih poremećaja.

Mozak funkcionira putem električnih impulsa koji prenose informacije između neurona. Magnetski impulsi koje koristi TMS induciraju električnu aktivnost u ciljanim regijama mozga, modulirajući njihov rad i vraćajući ih u zdravije stanje.

Primjena TMS-a – u čemu pomaže?

TMS se koristi za liječenje raznih mentalnih i neuroloških stanja, posebno kod pacijenata kod kojih drugi tretmani nisu bili učinkoviti.

Jedna od glavnih prednosti TMS terapije je mogućnost liječenja bez upotrebe lijekova kod nekih pacijenata, čime se izbjegavaju nuspojave povezane s farmakološkim tretmanima, poput povećanja tjelesne težine, umora ili gastrointestinalnih problema. Također, TMS djeluje izravno na mozak putem magnetske stimulacije, zaobilazeći jetreni metabolizam koji može smanjiti učinkovitost lijekova kod nekih pacijenata. Ova metoda nudi neinvazivan i prirodniji pristup liječenju.

TMS se koristi u liječenju:

Depresivnog poremećaja, uključujući terapiju rezistentne depresije
Anksioznih poremećaja

TMS se koristi za liječenje depresivnih i anksioznih simptoma kod drugih psihijatrijskih poremećaja. TMS se može koristiti iza liječenje simptoma kod niza drugih psihijatrijskih i neuroloških poremećaja, uključujući:

- Opsesivno kompulzivni poremećaj

- Liječenje ovisnosti (posebno žudnje kod kokainske i ovisnosti o kanabisu)

- Tinitusa

- Neuropatske boli

- Odvikavanja od pušenja

- Nesanice

- Poremećaji prilagodbe i reakcije na stres i traumu

- Bipolarnog poremećaja

- Poremećaja ličnosti, posebno borderline poremećaja

- Kronične boli (fibromialgija, neuropatska bol)

- Poremećaja prehrane

- Posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP)

- Blagog kognitivnog poremećaja i demencije

- Parkinsonove bolesti

- Tinitusa

TMS se koristi i kao adaptogena terapija za unapređenje zdravlja i jačanje mentalne snage za profesionalce, sportaše i osobe pod visokim stresom

Informirajte se više o TMS terapiji na sljedećim poveznicama:

Ako želite saznati više o transkranijalnoj magnetskoj stimulaciji (TMS), njezinoj primjeni u liječenju psihijatrijskih i neuroloških poremećaja te znanstvenim istraživanjima koja potvrđuju njezinu učinkovitost, preporučujemo sljedeće izvore:

Magstim - An overview of TMS (Transcranial Magnetic Stimulation)

Lefaucheur i sur. Evidence-based guidelines on the therapeutic use of repetitive transcranial magnetic stimulation (rTMS): An update (2014–2018).

MagStim Resource Hub

SVJETSKI DAN BOLESTI S POREMEĆAJIMA POKRETA ‘MOVEMENT DISORDERS DAY‘
obilježava se 29.studenog.

Poremećaji pokreta

Poremećaji pokreta-ekstrapiramidne bolesti i/ili bolesti bazalnih ganglija jedne su od najučestalijih neuroloških poremećaja. Karakterizira ih poremećaj kontrole motorike tijela s posljedicom značajnog utjecaja na dnevne aktivnosti i kvalitetu života oboljelih.

Ne-motorički simptomi
Ekstrapiramidne bolesti ne izazivaju samo poremećaje pokreta. Ne-motorički simptomi mogu se ispoljavati primjerice kao gastroenterološki poremećaji-posebice opstipacija, nesanica, bol, depresija, halucinacije i poremećaj pamćenja. Danas je poznato da ne-mototički poremećji imaju veći utjecaj na kvalitetu života od poremećaja motorike.

Klinička slika
Klinički simptomi poremećaja motorike izrazito su raznolike, primjerice od usporenosti do nekontroliranih pokreta i hiperativnosti. Uzroci bolesti vrlo su različiti, a često i nepoznati.

Liječenje
Liječenje ekstrapiramidnih bolesti je složeno a zahtijeva primarno ispravnu karakterizaciju poremećaja pokreta i poznavanje neurobiokemije i neurofarmakologije. Većina terapijskih postupaka dovodi samo do ublažavanje simptoma (simptomatska terapija), uz slabljenje učinka tijekom kronične primjene što zahtijeva kontinuirano praćenje i korekciju doze i lijeka.

Parkinsonizam
Klinički Parkinsonov sindrom-parkinsonizam može ukazivati na Parkinsonovu bolest, multiplu sistemsku atrofiju, progresivnu supranuklearnu paralizu i kortikobazalnu degeneraciju. Za prognozu i uspjšno liječenje iznimno je važno rano prepoznavanje navedenih bolesti.
Parkinsonova bolest
Parkisnonova bolest najpoznatiji je poremećaj pokreta i druga po učestalosti neurodegenerativna neurološka bolest poslije Alzheimerove demecije. U nastanku bolesti vjerojatno sudjeluje više čimbenika te je i dijagnoza postupna uz početne blage simptome poput izmjene rukopisa, usporenosti, anksioznosti i depresije, opstipacije. Najznačajniji patološki proces je degeneracija dopaminergičkih neurona u bazalnim ganglijima mozga i manjkom dopamina što klinički izaziva usporenost, zakočenost i tremora. Parkinsonova bolest je prva neurološka bolest u kojoj je otkriven specifični neurodegenerativni proces i nedostatak dopamina što je rezultiralo uspješnom kliničkom primjenom terapije levodopom, koja i nakon 70 godina predstavlja osnovno simptomatsko liječenje bolesti.
Multipla sistemska atrofija
Multiplu sistemsku atrofiju karakterizira brza progresija bolesti i značajan utkecaj na kvalitetu života. Uz parkinsonizam javlja se niz kliničkih simpoma od nestabilnosti i vrtoglavice, promjene glasa i govora te autonomnih poremećaja uz inkontinencija i erektilnu disfunkciju.
Progresivna supranuklearna paraliza
Progresivna supranuklearna paraliza uz gubitak voljnih pokreta očiju, poremećaj hoda i stabilnosti uzrokuje otežemo gutanje, poremećaj ponašanja i kognitivnih funkcija.

Korea
Koreu karakteriziraju nekontrolirani, nepravilni i izenedni pokreti koji klinički izazivaju nestabilnost i nespretnost. Klinička slika suprotnost je hipokinetsko rigidnom sindromu parkinsonizma.
Hantingtonova korea
Najpoznatiji koreatski poremećaj je dominantno nasljedni oblik poznat kao Hantingtonova bolest, koja uz motoričke simptome uzrokuje prihičke i kognitive poremećaje i sposobnost rasuđivanja. Hantingtonova bolest je najteža bolest bazalnih ganglija poznata po karakterizaciji gena i mogućnosti genetskog testiranja, ali i progresivnom tijeku bolesti koji unatoč današnjim terapijskim spoznajama izaziva rani gubitak sposobnost rasuđivanja i samostalnog funkcioniranja.

Ataksija
Ataksiju klinički karakterizira otežana koordinacija i stabilnost što može uzrokovati teturanje i učestale padove. Ataksiju mogu izazvati različiti poremećaji koje je neophodno dijagnosticirati uz primjenu različitih oblika terapije.

Distonija
Distonija je treći po učestalosti poremećaj pokreta nakon Parkinsonove boelsti i tremora. Distonija izaziva dugotrajne nekontrolirano ponavljajuće, često bolno 'grčenje' mišića. Ovisno o zahvaćenoj grupi mišića bolesnik ima patološki položaj glave i vrata, udova, trupa što izaziva otežano dnevno funkcioniranje i značajno smanjenje kvalitete života. Zbog složenosti kliničke slike i oscilirajućih simptoma distonija je često neprepoznata bolest zbog čega bolesnici dugo čekaju na dijagnozu i posjete više različitih specijalista. Rana dijagnoza preduvjet je ciljanog liječenja, primjene botulinum toksina posebice u ublažavanju simptoma žarišne distonije.

Tremor
Najučestaliji poremećaj pokreta koji zbog oscilirajućeg, ritmičkog nekontroliranog pokreta jednog ili više dijelova tijela dovodi do otežanog rukovanja predmetima, komunikacije pa i hoda. Najčešće su zahvaćene ruke, glava, noge, glasnice pa i trup. Dijagnoza se postavlja klinički s napomenom 'Sve što se trese nije Parkinsonova bolest'
Oblici tremora:
Esencijalni tremor naziva se i benignim ili obiteljskim tremorom najučestaliji je a nasljeđuje se dominantno. Najčešće zahvaća ruke, šake tijekom pokreta i aktivne radnje, zatim glavu, glas, noge.
Parkinsonski tremor učastali je simtom Parkinsonove bolesti. Načešće zahvaća ruke tijekom mirovanja, noge, te bradu i usne.
Distonički tremor može se javiti u bolesnika s distonijom posebice u specifičnom položaju ili aktivnosti.

Napomena: Iako je u velikom broju uzrok nepoznat, tremor može biti dio različitih neuroloških bolesti, primjerice multiple skleroze, inzulta, traume, te somatskih bolesti poput hipertireoze, oštećenja jetre i bubrega, ili kao nuspojava liječenje drugih bolesti te kemoterpije i kortikosteroida itd.
Neophodnost karakterizacije tremora i uzroka preduvjet je uspješnpg liječenja.

Tikovi-Tourettov sindrom
Tikovi su karakterizirani širokim spektrom brzih pokreta i glasovanja koji mogu biti nagli ponavljajući i sterotipni s nekontroliranim nagonom za ponavljanje nakon čega slijedi olakšanje. Mogu biti blagi, jednostavni i kratkog trajanja do jakih, složenih i trajnih. Specifični trajni složeni motoričkih i vokalnih tikova
Koji traju dulje od godinu dana karakteristika se Toutettovog sindroma uz promjene ponašanja i raspoložanja.

Mioklonus
Mioklonus je kratka, brza kontrakcija jednog mišića ili grupe mišića. Iako poremećaji izgledaju slično razlikovanje i ispravna dijagnoza neophodno su u cilju pristupa liječenju. Mioklonus se može javiti u sklopu metaboličkih poremećaja, degenerativnih bolesti, infekcije sporim virusima i ozljeda mozga.

Sindrom nemirnih nogu
Sindrom nemirnih nogu izaziva nelagodni osječaj-nemir najčešće u nogama u večernjim satima što otežava drustvene aktivnosti te usnivanje i san. Sindrom nemirnih nogu najučestaliji je uzrok nesanice. Prepoznavanje sindroma i etilogije preduvjet je uspješnog liječenja.

Tardivna diskinezija
Tardivna diskinezija karakteriziraju učestali nevoljni ponavljajući pokreti mišića najčešće lica i udova. Klinički se povezuje s dugotrajnim uzimanjem neih lijekova posebice psihofarmaka i blokatora dopaminergičkih receptora. Prestanak uzimanja lijeka najčešće ne dovodi do ublažavanja simptoma.

Demencija s Lewyevim tjelešcima
Demencija s Lewyevim tjelešcima drugi je po učestalosti uzrok demencije nakon Alzheimerove bolesti. Klinički su prisutni različiti simptomi posebice rane halucinacije. Patohistološki nalaz karakterizira obilježavaju nakupine tzv. stanične inkluzije u citoplazmi neurona moždane kore koje se nazivaju Lewyjevim tjelešcima. Lewyjeva tjelešca nalazimo i u crnoj jezgri (spstancija nigra) bolesnika s Parkinsonovom bolesti a posebno u demencija koja se pojavljuje u kasnom stadiju Parkinsonove bolesti a očituje se s progresivnim kognitivnim propadanjem. Za ciljano liječenje i prognozu bolesti važno je razlikovanje i rana dijagnoza navedenih stanja.

Wilsonova bolest
Wilsonova bolest ili hepatolentikularna degeneracija je bolest genetički poremećaj koji dovodi do prekomjernog nakupljanja bakra u organizmu primarno u jetrima i mozgu (bazalnim ganglijima) što dovodi do pojave hepatitisa, psihičkih i neuroloških simptoma tj poremećaja pokreta (mogući svi ekstrapiramidni simptomi posebice tremor, gubitak ravnoteže, distonija, poremećaj govora, parkinsonizam). Ako se ne liječi Wilsonova bolest neminovno ima smrtni ishod, dok se liječenjem može spriječiti njezino napredovanje, a simptomi se mogu poboljšati i/ili izliječiti. Zato rana dijagnoza spašava život bolesniku i preduvjet uspješnog liječenje – za sada jedini neurodegenerativni poremećaj za koji imamo selektivni lijek. Kako se radi o nasljednoj bolesti (gen koji je odgovoran za pojavu Wilsonove bolesti lociran je na kromosomu 13 i zove se ATP7B) neophodno je testiranje i obrada obitelji oboljelih.

Obratite nam se s povjerenjem
Poremećaji pokreta izazovni su ne samo za točno prepoznavanje kliničkih simptoma i dijagnozu već i za liječenje bolesnika. Poznato je da je dijagnoza još uvijek primarno klinička, za što je potrebno znanje i veliko iskustvo uz točno prepoznavanje i karakterizaciju kliničkih simptoma tijekom pregleda. Zato je neophodan pregled specijaliste neurologa educiranog za dijagnozu i liječenje ovih specifičnih neuroloških bolesti.

Prof.dr.sc. Maja Relja MD, PhD, subspecijalista za neurodegenerativne bolesti i poremećaje pokreta
Profesor neurologije u trajnom zvanju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Član Američke akademije za neurologiju
Član Hrvatske akademije medicinkih znanosti Hrvatske