Novosti i događanja
  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Ljubaznost, razumijevanje, povjerenje, brza obrada na jednom mjestu

  • Ljubaznost, razumijevanje, povjerenje, brza obrada na jednom mjestu

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

Napisao:Dr Ivo Rotkvić,životni stažist

 

Koronavirus. Prošla će godina, 2019. ući u medicinske anale zbog pojave novomutiranog Koronavirusa (KV) u Wuhanu u Kini od kojega je do 3.3.2020 oboljelo 90,933 bolesnika a umrlo je 3,119. Nije to prva mutacija KV jer smo se sa njegovim rođacima susreli već nekoliko puta. Prvi rezultati praćenja smrtnosti kod sadašnje infekcije (COVID-19, SARS-CoV-2) nisu mnogo drugačiji od poznate nam gripe i iznose 2-3% i to, uglavnom, među starijom i bolesnom populacijom. Raniji, nezvani, mutanti iz grupe KV , SARS-CoV iz godine 2002 (10% smrtnosti), te MERS-CoV iz 2012.godine (37%smrtnosti) bili su mnogo opasniji. Puni je naziv SARS-a; Severe acute respiratory syndrome, a MERS-a ; Middle East repiratory syndrome. No svakog je gosta, pa i nezvanog, potrebno predstaviti; KV dolazi iz subfamilije Orthocoronavirinae i to iz reda Nidovirales, a radi se o jednom od najvećih RNA poznatih virusa. Kako mu je genetska građa slična genomu šišmiša (95 % sličnosti) prevladava mišljenje da je na ljude prešao sa šišmiša.

NAPISAO DR. IVO ROTKVIĆ
Životni stažist

„ Vidio sam Picassov autoportret,Bože,kako je taj izgledo“
Grafit

   Te sam se travanjske nedjelje probudio sa Balzakovom poslanicom;“starac je čovjek koji je pojeo svoj ručak i sa zavišću gleda druge kako slasno jedu svoj“. Te mlade, koji slasno jedu svoj ručak, susrećem kako se voze na biciklima,u ušima imaju slušalice sa tehno ili haus muzikom, volan ne drže nego jednom rukom drže masnu vrećicu iz koje viri ručak od lisnatog tijesta, a u drugoj imaju mobitel preko kojeg šalju poruke. E moj Balzak, žao mi je što ne vidiš tu slast. No te smo nedjelje pozvali prijatelje na večeru jer su tjednom svi zauzeti čuvanjem unuka, a i u našim je nasljeđima zapisano da je“ weekend“ vrijeme za druženja ,običaj koji smo razvili kroz 40 godina rada. Moje je zaduženje bilo da sa Dolca donesem suhi, tvrdi, kravlji sir koji se zove i samoborskim, a za mene i moju obitelj je najbolji sir sjeverne Hrvatske. J.M.Simel, izvrstan austrijski romanopisac je potpuno u pravu sa naslovom svog romana „Može i bez kavijara“, penzionerima zbilja i nije potreban. Sva su druženja, i mladih i starih, vjerojatno ista; prvo slike najljepših i najpametnjijih unuka slikanih mobitelom, nakon toga rasprava o dijetama i koliko je tko smršavio, pa pripremanje kolača ( posebno se ide u detalje kod rapske torte te kolača zvanog „Sedmo nebo“). Na kraju,neizostavna politika uz povišene tonove no uvijek netko iznenadi nekom osobitom temom ili događajem.

LIJEČNIČKA VIZITA „MATEMATIČKOM MODELU
NACIONALNE EKONOMIJE“ ILI PROMIŠLJANJE O RELATIVNOSTI
MATEMATIČKIH MODELA

Vizitu obavio „dežurni liječnik“ Dr.Ivo Rotkvić, „životni stažist“

Uvijek sam bio neodlučan, a možda i nisam
Grafit

U predavaonici Međunarodnog interuniverzitetskog centra u Dubrovniku zavladala je „grobna“ tišina kada je mlada i ljepuškasta dama , kredom na zelenoj ploči, ispisala dugačku jednadžbu sa mnogo vitičastih i uglatih zagrada. Izrazita svjetlost mediteranskog sunca potaknula je pjev ptica a miris lavande i lovora činio je atmosferu čarobnom . Mediteranski je ambijent postepeno začinio ljudski žagor, kimanje glavama, frktanje, rijetki pljesak. Činilo se da napisanom jednadžbom nisu svi bili zadovoljni. Nakon nekoliko minuta iz drugog se reda digao srednjovjekovni visoki gospodin obučen samo u košulju i traperice, prišao je zelenoj ploči sa jednadžbom i promijenio raspored zagrada tako da je neke dodao a neke izbrisao.Opet je zavladala tišina a potom frenetičan pljesak. U tom sam trenutku shvatio dvije stvari: prvo , da nisam u dobroj predavaonici jer ne slušam o ultrazvuku nego sam na godišnjem sastanku matematičara, a drugo, shvatio sam da postoje „ružne“ i „lijepe“ jednadžbe.

Napisao dežurni liječnik Dr Ivo Rotkvić,životni stažist

NE MISLI DA VIDIŠ AKO IMAŠ OČI OTVORENE
GOETHE

U životima liječnika i povjesničara umjetnosti ima nekih sličnosti,liječnici vrlo često pišu teško razumljiva otpusna pisma a povjesničari umjetnosti teško razumljive „kičene“, iliti previše patetične, kritike umjetničkih doživljaja. Čak niti visoko obrazovani ljudi ne mogu razumjeti „medicinske puteve“ sa latinskim putokazima a kičene fraze umjetnika su nekada pretjerane.Teško je zamisliti „medicinski jezik“ u kritici izložbe slika ( na pr.);“nakon dobivenih nalaza zaključili smo da se radi o inoperabilnoj malignoj bolesti pa se sugerira kemoterapija.Prije definitivne odluke o njoj učiniti nalaze...te s njima kontrola pripadajućeg onkologa i odluka o daljnjoj sudbini“.Isto tako bi bilo teško jezik povjesničara umjetnosti upotrijebiti za pisanje otpusnih pisama (na pr.) :“ poput refleksivne poezije X-novo je slikarstvo filozofično.Kritika je upućivala na egzistencijalna preispitivanja dvojbi i smisla,kao i na metafizički osjećaj prisustva odsutnosti“.To je isti jezik s dvije krajnosti.Ako je medicinski dio ,ili uopće kruti realni jezik „kost“, a kičeni jezik „meso na kosti“ realnost je stari zagrebački vic kada starija gospođa dolazi u mesnicu i kaže:“Gospon mesar, čujem da ste dobili sina.Čestitam,ali koliko je mali dugačak i težak?“.Pozamašni mesar odgovara;“Mali je dugačak 52 cm a težak je 4,5 kila,sa kostima“.Medicina se bavi raščlambom pridjeva zdravo/bolesno a povijest umjetnosti lijepo/ružno,medicinska bi dokumentacija bila još kompliciranija da ju ne pišu sekretarice koje su sklonije hrvatskim a ne latinskim riječima. Namjena je medicinskih dokumenata da ih razumiju liječnici a ne „obični“ ljudi a moje je mišljenje da se kritike umjetničkih doživljaja pišu,većinom, za povjesničare umjetnosti a ne za posjetioce izložbi.

Kada i kako pomoći djetetu sa poremećajem iz autističnog spektra

Poremećaji iz autističnog spektra su najčešći neurorazvojni poremećaji. Neurorazvojni poremećaji ispoljavaju se tek rastom i razvojem djeteta.
Kod svih neurorazvojnih poremećaja, pa tako i kod poremećaja iz autističnog spektra tretman je potrebno započeti kod prvih znakova koji bi mogli upućivati na poremećaje u neurorazvoju.
Za dijagnozu i tretman poremećaja potreban je tim stručnjaka ( liječnika, psihologa i rehabilitatora). Za sve terapijske postupke neohodno je potreban visok stupanj angažiranosti roditelja i primjereno educiran rehabilitator.
Terapije bi trebale biti svrhovite i funkcionalne, odnosno koristiti djetetu u aktivnostima svakodnevnog života.

Poliklinika "A.B.R"

Derenčinova 26

Zagreb Derenčinova 26/1 ugao s Šubićevom

Telefon/fax:
fixphone +385 (1) 4551-131,
fixphone +385 (1) 4556-507

Mobitel:
phone icon  +385 98 915 3144
(WhatsApp i Viber)

E-mail: abr@poliklinikaabr.hr 

2000px Wi Fi Logo.svg

Poslovna jedinica Bužanova

Zagreb, Bužanova 10b/1 križanje Zvonimirove i Heinzelove

Telefon/fax:
fixphone +385 (1) 2303-173,
fixphone +385 (1) 2303-175
fixphone +385 (1) 8890-818

Mobitel:
phone icon +385 99 402 0376
( WhatsApp i Viber)

E-mail: abr@poliklinikaabr.hr

2000px Wi Fi Logo.svg

sjena
 Suradne poliklinike i partneri

kaliper Medial logo  bilic2