Zašto muškarci kraće žive: činjenice iza slike

Razlike u očekivanom trajanju života između muškaraca i žena ostaju velike i ne proizlaze isključivo iz biologije. Uz genetske čimbenike, značajnu ulogu imaju ponašanja koja povećavaju rizik: nasilne situacije, rizična vožnja, zanemarivanje zaštite na radu, zlouporaba alkohola i droga te kasno traženje stručne pomoći. Iza impulzivnih odluka i suicidalnotičesto stoje depresivne epizode, iako statistike pokazuju da se ženama češće postavlja dijagnoza. Kod muškaraca je prisutan dijagnostički jaz: umjesto tipičnih znakova (tuga, povlačenje), češće se vide razdražljivost, ljutnja, somatske tegobe i ovisnosti, pa se bolest ne prepozna na vrijeme.

Globalni trend tzv. “smrti od očaja” (samoubojstva, predoziranja, alkoholna oštećenja) posebno pogađa muškarce s nižim i srednje visokim obrazovanjem. Pritisci na tržištu rada, nesigurni ugovori, financijski stres i promjene u obiteljskim ulogama pojačavaju osjećaj nestabilnosti. U takvom okruženju mnoge osobe biraju šutnju umjesto pravovremenog javljanja liječniku, čime se problem produbljuje i raste vjerojatnost kasne intervencije.

Kako prepoznati depresiju kod muškaraca

Depresivni poremećaj ozbiljna je bolest koja mijenja raspoloženje, razmišljanje i ponašanje. Kod muškaraca se često očituje kroz:

• pojačanu razdražljivost, cinizam ili sarkazam
• brze “eksplozije” bijesa ili agresivnosti
• izbjegavanje bliskosti i emotivno otupljenje
• povećanu konzumaciju alkohola ili psihoaktivnih supstanci
• rizična ponašanja (u prometu, na poslu, u sportu)
• bolove bez jasnog organskog uzroka (glavobolje, bol u prsima, probavne smetnje)
• pretjeran rad ili kompulzivno vježbanje kao bijeg
• poremećaje spavanja i apetita
• misli bezvrijednosti, krivnje ili beznađa

Ako se većina navedenog javlja gotovo svakodnevno barem dva tjedna, potrebno je javiti se liječniku obiteljske medicine ili psihijatru. Prepoznavanje je prvi korak; razgovor sa stručnom osobom smanjuje rizik od upravljanja depresijom kroz destruktivne obrasce.

Dodatni pokazatelji koji često promaknu:

• pad interesa za hobije ili aktivnosti koje su ranije donosile zadovoljstvo
• smanjenje seksualne želje i problemi u partnerskim odnosima
• “otupljen” ili sarkastičan humor koji skriva patnju
• češće izostajanje s posla i pad radne učinkovitosti

Razumijevanje i jezik koji koristimo

Jezik oblikuje ponašanje. Kad govorimo etiketama (“slab”, “ne može se sabrati”), povećavamo sram i odgađamo traženje pomoći. Kad koristimo jezik koji gradi razumijevanje, otvaramo prostor za liječenje: depresivna stanja nisu karakterni nedostatak, već zdravstveno stanje koje se može liječiti.

Kod brojnih muškaraca pojavljuje se osjećaj da im je oduzeta moć – kao da ih je depresivna epizoda lišila sposobnosti odlučivanja i djelovanja. Taj gubitak osobne moći u depresiji potiče povlačenje ili prkosno pretjerivanje (“dokazivanje”), što dalje pojačava rizike. Kada patnja “skine” osjećaj kontrole, važno je naglašavati da je traženje pomoći čin hrabrosti i odgovornosti. Razumijevanjem okoline i jasnim informacijama o dostupnim oblicima podrške smanjuje se stigma i ubrzava povrat osobne moći.

Kako zvuči jezik koji pomaže:

“Vidim da ti je teško. Hajdemo zajedno potražiti rješenje.”
“Što bi ti olakšalo sljedećih tjedan dana? Krenimo jednim malim korakom.”

Prvi koraci kada sumnjate na depresiju

• Zapišite simptome: trajanje, intenzitet, uzorke, što ih olakšava ili pogoršava.
• Povjerite se osobi od povjerenja: prijatelju, partneru ili članu obitelji.
• Dogovorite termin kod liječnika obiteljske medicine ili psihijatra.
• Ograničite alkohol i stimulanse; kratkoročno “prigušuju” bol, dugoročno je pogoršavaju.
• Uvedite male, izvedive promjene: 15–20 minuta kretanja dnevno, rutina spavanja, jednostavni obroci.
• Postavite jedan realan cilj dnevno. Svaki ostvareni korak gradi osjećaj djelotvornosti.
• Ako se javljaju misli o samoubojstvu ili strah da biste mogli nauditi sebi ili drugima, odmah kontaktirajte hitne službe ili se uputite u najbližu hitnu psihijatrijsku ambulantu. Hitna intervencija dio je brige, a ne znak slabosti.

Mikro-koraci koji često pomažu već danas:

• poslati poruku prijatelju i dogovoriti kratku kavu
• izaći van na pet minuta svjetla i zraka
• unaprijed pripremiti jednostavan obrok za sutra
• postaviti alarm za odlazak na spavanje i buđenje u isto vrijeme

Kako se boriti s depresijom kroz svakodnevne navike

Borba s depresivnim stanjima ne svodi se na “stisnuti zube”, nego na stvaranje uvjeta za oporavak mozga i tijela. Pomozite si kroz:

• strukturu dana: fiksno vrijeme buđenja, obroka i odlaska na spavanje
• “dozirano” kretanje: šetnja, lagani trening snage, istezanje
• kontakt s ljudima: kratki susreti s prijateljima, grupne aktivnosti, volonterski angažman
• higijenu sna: ograničavanje ekrana navečer i rutinu umirivanja (topla tuširanja, disanje)
• male izvore ugode: glazba, boravak u prirodi, hobi koji ne traži savršenstvo
• samosuosjećanje: odnos prema sebi kakav biste pružili osobi koju volite

Ako se simptomi ne smanjuju ili se pojačavaju, dodatna stručna pomoć sljedeći je razuman korak. Sjetite se: borite se s depresijom pametnije, ne jače – malim, ponovljivim navikama vraćate osjećaj moći i utječete na tijek bolesti.

Psihijatar Poliklinike A.B.R., doc. dr. sc. Natko Gereš, ima bogato iskustvo u radu s muškarcima i specifičnim izazovima mentalnog zdravlja s kojima se suočavaju. U sigurnom i diskretnom okruženju pruža stručnu podršku temeljenu na suvremenim psihijatrijskim pristupima.

Obratite se s povjerenjem.