Kardiovaskularne bolesti još su uvijek vodeći uzrok smrti u Republici Hrvatskoj. Važno je na vrijeme prepoznati i liječiti bolest srca i krvnih žila zato što fatalne komplikacije često nastaju naglo (npr. infarkt miokarda ili disekcija – prsnuće aorte) i zato što bolest može napredovati u fazu kada se više ne može znatnije pomoći bilo kakovim metodama. Preventivni kardiološki pregled preporučujemo ljudima starijim od 40 godina koji do sada nisu imali simptome, ali imaju neke od faktora rizika za razvoj koronarne bolesti srca kao što su obiteljska sklonost, povišen krvni tlak, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest, pušenje, pretilost i trajni stres.

Ljudima mlađim od 40 godina preporučujemo pregled ako su izloženi velikim fizičkim naporima (npr. sportaši). Naime, postoje bolesti srca koje su često prirođene odnosno nasljedne (hipertrofična kardiomiopatija, aritmogena displazija desnog ventrikula, kanalopatije, anomalije koronarnih žila), koje ne moraju nužno stvarati simptome i time ukazati na bolest, ali kod napora mogu dovesti do fatalne aritmije i smrti.

Stoga je smrtnost mladih sportaša gotovo dvostruko veća nego nesportaša što se može spriječiti pravovremenim kardiološkim pregledom jer se navedene bolesti dijagnostičkim metodama mogu prepoznati i liječiti.

Kardiološki pregled osobito preporučujemo kod ljudi koji imaju određene simptome poput zaduhe u naporu i mirovanju, bolova u prsima, omaglica ili gubitka svijesti, osjećaja lupanja i preskakivanja srca, oticanja nogu i trbuha. U pravilu u tim slučajevima je bitno što prije doći na pregled jer se može raditi o vrlo opasnim bolestima koji mogu dovesti do naglog pogoršanja stanja i smrti (npr. nestabilna angina pektoris, zatajivanje srca).

Osnovni kardiološki pregled uključuje anamnezu (kroz razgovor se kardiolog informira o dosadašnjim bolestima, simptomima, faktorima rizika, dosadašnjim pretragama, nalazima i terapiji - ako se ne zna napamet ime lijeka i doze najbolje je ponijeti lijekove sa sobom), te fizikalni pregled bolesnika i EKG. To je osnova nakon čega kardiolog može preporučiti dodatne neinvazivne pretrage poput ultrazvuka srca, Holtera tlaka, Holter-EKG-a i ergometrije.

Nakon učinjene neinvazivne obrade kardiolog će preporučiti adekvatnu terapiju, a u određenim slučajevima i invazivnu obradu (npr. koronarografiju) u nekoj od naših bolnica. Nakon postavljanja dijagnoze i početka liječenja slijedi podjednako važan proces a to je praćenje bolesnika kroz vrijeme pri čemu u potpunosti dolazi do izražaja suradnja bolesnika i kardiologa na obostrano zadovoljstvo.