Depresija kao oboljenje još uvijek je tabuizirana – među ostalim i zbog brojnih neistina koje o njoj kruže. Evo nekoliko izjava stručnjaka koje će vas razuvjeriti
Zabluda Samo labilne osobe pate od depresije
Depresija često pogađa i osobe koje su se prije svoga oboljenja postojano borile u životu. „Nerijetko, teška se depresija razvija neovisno o vanjskim faktorima", objašnjava profesor Ulrich Hegerl sa Klinike i poliklinike za psihijatriju i psihoterapiju pri Sveučilišnoj klinici u Leipzigu. „Depresija može pogoditi i osobe koje su dobro integrirane u okolinu u kojoj žive", upozorava Hegerl koji je ujedno predstavnik Zaklade Deutsche Depressionshilfe, njemačke udruge za pomoć oboljelima od depresije.
Zabluda U starosti pojava depresije je posve normalna
„Mnogi vjeruju da je depresija u starijih osoba prirodna i razumljiva reakcija na gorka iskustva i gubitke u starosti", objašnjava prof. Hegerl. Također, ljudi često misle da antidepresivi u ovakvim slučajevima ne mogu pomoći i da se takve terapijske mogućnosti stoga i ne koriste. „Premda se starije osobe, u usporedbi s mlađima, češće suočavaju sa smrću, krhkim zdravljem i bolešću, pojava depresije u starosti nije učestalija od depresije u mlađoj dobi. Osim toga, oboljenje se i u starosti može vrlo uspješno liječiti."
Zabluda Uzimanje antidepresiva razvija ovisnost
Ovo je vrlo raširena predrasuda, kao i stav da su antidepresivni lijekovi droge koje mijenjaju ličnost pacijenta. „Mnogi vjeruju da antidepresivi djeluju slično kao lijekovi za smirenje ili sredstva za podizanje raspoloženja. Ali to nije točno", govori profesor Peter Zwanzger. „Antidepresivi spadaju u posve različitu skupinu lijekova", pojašnjava glasnogovornik njemačkog Saveza protiv depresije sa sjedištem u Münsteru. Stoga, pri uzimanju antidepresivnih lijekova, ne postoji opasnost od ovisnosti niti je potrebno stalno povećati dozu kako bi se održala razina djelovanja.
Zabluda Antidepresivi povećavaju rizik od samoubojstva
Pojavivši se u medijima, ova je vijest „unijela veliku nesigurnost posebno među oboljele", sa žaljenjem konstatira prof. Hegerl. Diskusiju o tome potaknula je činjenica da određeni antidepresivi na početku terapije intenziviraju pacijentovo stanje i tek ga nakon određenog vremena oslobađaju osjećaja beznađa. U toj prijelaznoj fazi, depresivna osoba lakše će provesti u djelo svoje suicidalne namjere, tvrde oni koji upozoravaju na navodni rizik terapiranja antidepresivima. „Na samome početku terapije, pacijent se doista nalazi u posebno osjetljivoj fazi, očajan je", ističe prof. Hegerl. Stoga smatra da bi bilo opasno po život posve isključiti antidepresivne lijekove iz terapije. „U slučaju teške depresije, antidepresivi su najbolje sredstvo za sprečavanje suicida", naglašava lajpciški stručnjak. Pacijenti i njihovi najbliži trebali bi povjeriti liječenje samo dokazanom stručnjaku. Također je važno da liječnik učestalo i dosljedno kontrolira pacijentovo stanje.
Zabluda Za vrijeme jeseni i zime pojava depresije je posebno učestala
„Pojava depresije nije ovisna o godišnjem dobu i intenzitetu sunčeve svjetlosti, već je moguća u svako doba", pojašnjava prof. Peter Zwanzger. Iznimku čini vrlo rijetka tzv. sezonska depresija (koja pogađa otprilike 2% ukupne populacije): pritom oboljela osoba posebno za vrijeme zimskih mjeseci, kada je intenzitet sunčeve svjetlosti slabiji, pati od osjetnog pada raspoloženja. Tipični su znakovi umor već rano ujutro (usprkos dostatnoj količini sna) te pojačana želja za slatkim. No ne smijemo brkati uobičajeni „zimski blues" koji pogađa mnoge ljude za vrijeme tmurnih zimskih mjeseci sa spomenutom sezonskom depresijom, jer sezonsku depresiju prate smetnje koje su kudikamo izraženije. Još nije posve jasno koji faktori djeluju kao okidač za njezino pojavljivanje, no sumnja se da upravo smanjenje sunčeve svjetlosti igra odlučujuću ulogu.
Zabluda Izjave o suicidalnim namjerama ne treba shvatiti ozbiljno
„Uvijek treba ozbiljno shvatiti kada depresivna osoba govori o namjeri da si oduzme život", upozorava psihijatar Peter Zwanzger. Odmahujući na izjavu o suicidalnim namjerama, podcijenjujemo velik rizik koji uistinu postoji: depresivnu osobu često muči dominantan osjećaj dubokog beznađa i unutarnje praznine, kao i osjećaj krivnje. Kako više ne bi bila tome izložena, samoubojstvo se može učiniti kao zadnji izlaz. „Takvoj osobi uvijek je potrebna profesionalna pomoć", kaže dr. Zwanzger. Statistike pokazuju da su u tom smislu posebno ugroženi stariji muškarci.
Zabluda Depresija je isključivo duševni poremećaj
„Stanje psihe naravno može igrati veliku ulogu", potvrđuje psihijatar prof. Hegerl. Tako prijašnja životna iskustva, primjerice traume iz djetinjstva, mogu povećati rizik od pojave depresije. Kao okidači mogu djelovati aktualni konflikti, kojekakvi snažni pritisci, ali i pozitivne promjene kao primjerice uspješno polaganje nekog važnog ispita. Međutim, to je samo jedna strana medalje. Kao i kod svakog drugog oboljenja, postoji i područje tjelesne manifestacije oboljenja. Genetski faktori, promjene u stanju hormona stresa i drugih kemijskih medijatora u čovjekovu mozgu mogu povećati mogućnost za pojavu depresije.
„Depresija je teško oboljenje i treba ga tretirati zasebno", zaključuje prof. Hegerl.
Prema tekstu Raphaele Birkelbach, Senioren Ratgeber, 10/2011