Kronična bubrežna insuficijencija
  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Ljubaznost, razumijevanje, povjerenje, brza obrada na jednom mjestu

  • Ljubaznost, razumijevanje, povjerenje, brza obrada na jednom mjestu

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

Kronična bubrežna insuficijencija je zadnji stadij bubrežnih bolesti kada dolazi do nepovratnog oštećenja bubrežnog tkiva (nefrona) što uzrokuje kroničnu nesposobnost uklanjanja otpadnih tvari bubrežnim putem. Do kronične bubrežne insuficiijencije najčešće dovode: učestale imunološke i neimunološke upale bubrega (glomerulonefritisi, pijelonefritis), trovanja živom, kronične infekcije urotrakta, urođene anomalije bubrega, itd.Početak kronične bubrežne insuficijencije je najčešće neprimjetan. S trećinom funkcionalnog bubrežnog tkiva obrađuje se normalna količina tvari. Na taj način pacijent najčešće ne osjeća nikakve simptome bolesti. Tek laboratorijske pretrage mogu pokazati snižavanje glomerularne filtracije i defektnu sposobnost koncentracije te često bjelančevine ili krv u urinu. Količina urina je ponekad sve veća, te pacijent mora češće mokriti, a ponekad postupno sve manje mokri uz pojavu otoka (edemi). Kako bolest progresivno napreduje, dolazi do uremičke faze u kojoj dolazi do niza hematokemijskih promjena. Naglašen je porast ureje, kreatinina i mokraćne kiseline, te često dolazi do anemije. Ukupni proteini, kalcij i natrij su često sniženi, dok su kalij i fosfor ponekad povišeni. Slika elektrolita je poremećena. Zbog anemije pacijent osjeća jaku opću slabost, te se lako zamara. Pacijent je blijed, te osjeća mučninu, slab apetit, te uporno štucanje, ponekad i povrati. Često je pacijent i deprimiran, anksiozan ili iritabilan. Većina tih simptoma nestaje kada pacijent počne sa terapijom – dijalizom (peritonejska dijaliza ili hemodijaliza) koja se mora obavljati redovito i konstantno do uspješne transplantacije bubrega a ukoliko nema medicinskih kontraindikacija za opću anesteziju ili transplantaciju bubrega. Ukoliko ima kontraindikacija za transplantaciju bubrega bolesniku ostaje na kroničnom programu dijalize trajno, što može trajati i nekoliko desetaka godina. Indikacije za uključenje u kronični program dijalize su: hiperkalijemija, hiperhidracija, azotemija i acidoza, ukoliko se ne daju konzervativnim metodama korigirati. Da bi se izbjeglo liječenje dijalizom, naročito u djece može se učiniti i preemptivna transplantacija bubrega, najčešće od živog donora.

                           Prim.dr.sc.Snježana Glavaš-Boras
internist-nefrolog

Poliklinika "A.B.R"

Bužanova 10B

Zagreb, Bužanova 10b/1 križanje Zvonimirove i Heinzelove

Telefon/fax:
fixphone +385 (1) 2303-173,
fixphone +385 (1) 2303-175
fixphone +385 (1) 8890-818

Mobitel:
phone icon +385 99 402 0376
( WhatsApp i Viber)

E-mail: abr@poliklinikaabr.hr

2000px Wi Fi Logo.svg

sjena
 Suradne poliklinike i partneri

kaliper Medial logo  bilic2