Menopauza i starenje kože
  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Ljubaznost, razumijevanje, povjerenje, brza obrada na jednom mjestu

  • Ljubaznost, razumijevanje, povjerenje, brza obrada na jednom mjestu

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

Menopauza je razdoblje u životu žene kada dolazi do trajnog prestanka menstruacionog ciklusa zbog prekida rada ovarija. Najčešće nastupa u dobi oko 50 godina te s obzirom da se zadnjih desetljeća očekivana dob za žene povisila na 80 godina života, postmenopauzalni period traje oko 25-30 godina.
Menopauza ne nastaje naglo. Hormonalne promjene povezane s menopauzom počinju pet do deset godina prije potpunog gubitka menstruacionog ciklusa. Taj period nazivamo perimenopauzom. U tom periodu mnoge žene osjećaju neke od simptoma menopauze koji mogu biti prolazni kao promjene u raspoloženju i spavanju, noćno znojenje i navale vrućine, ili trajni kao postepene promjene gustoće kostiju i promjene kose i kože.
Istovremeno tijekom života dolazi do postepenog starenja kože koje možemo prema uzrocima podijeliti na kronološko starenje, starenje pod utjecajem genetike, ultravioletnog i infracrvenog zračenja, kataboličkog pod utjecajem bolesti, socioekonomskih uvjeta, endokrinih poremećaja i obješenosti kože pod utjecajem sile teže.

Uslijed postepenog smanjenja funkcije jajnika dolazi u serumu do smanjenja koncentracije estrogena i progesterona, umjereno smanjene koncentracije androgena te povišene koncentracije FSH I LH.
Klinički se te promjene manifestiraju u koži: naboranošću kože, stanjivanjem i povećanom suhoćom kože, promjenama u pigmentaciji, nezdravoj blijedožutoj boji puti, smanjenom elastičnošću kože, hrapavošću, obješenošću kože, a moguća je pojava povećane dlakavosti.
Također manjak estrogena i progesterona manifestira se i na drugim organskim sustavima uslijed čega dolazi do povišenja tjelesne mase i smanjenja grudiju, osteoporoze, genitourinarnih simptoma, promjena u zgrušavanju krvi i povećanja kolesterola te posljedično porasti rizika za kardiovaskularne bolesti.

Pojačana naboranost kože posljedica je atrofije i atonije kože nastale uslijed smanjene estrogenske i androgene stimulacije kao i vanjskih faktora. Manjak estrogena uzrokuje smanjenu ugradnju masti, stanjene kože i gubitak elastičnosti uslijed promjena kolagena i elastičnih vlakana. Smatra se da u prvih pet godina menopauze dolazi do gubitka oko 30% kolagena u dermisu što rezultira smanjenjem elastičnosti i čvrstoće kože. Kolagen u koži i kostima je iste kemijske građe te postoji povezanosti između indeksa stupnja osteoporoze i debljine kože. Također uslijed manjka estrogena dolazi do promjena u razmještaju elastičnih vlakana te njihovog smanjenja i degeneracije.

Suhoća kože i sluznica nastaje uslijed smanjenje sekrecija žlijezda lojnica i znojnica kao i uslijed smanjene količine hijaluronske kiseline i glikoproteoklikana koji sudjeluju u procesu hidracije kože.
Promjena boje kože, bljedilo i izrazito crvenilo lica, često je kod žena u menopauzi.
Nastaju uslijed promjena u površnim krvnim žilama kože te smanjene stimulacije produkcije melanina koja je također pod utjecajem estrogena i androgena.
Hormonalne promjene utječu i na kosu, uslijed utjecaja androgena koji se luče iz jajnika nekoliko godina nakon zadnje menstruacije, a manifestiraju se pojačanom dlakavošću muškog tipa na licu i trupu te frontoparijetalnim prorijeđenjem kose koje nazivamo androgenetskom alopeciom u žena.
Manjak estrogena danas se može nadomjestiti sistemnom nadomjestnom hormonskom terapijom te lokalnom primjenom estrogena u obliku flastera i gelova. Rezultati se očituju smanjenjem rizika od osteoporoze i kardiovaskularnih bolesti te smanjenjem jačine simptoma klimakterija.

Nadomjestna hormonalna terapija ima utjecaja i na kožu. Ona poboljšava elastičnost kože, njenu hidrataciju, koncentraciju kolagena i potiče sintezu kolagena u dermisu, smanjuje atrofiju epidermisa te pojavu staračke suhe kože i bora.
Zbog kontraindikacija za sistemnu nadomjesnu hormonalnu terapiju ( prethodna tromboembolijska bolest, poremećaj funkcije ili bolest jetre, karcinom dojke i endometrija ) provedena su istraživanja i drugih mogućnosti utjecaja na kožu i proces starenja. Prehrana bogata sojom i fitoestrogenima iz soje pokazala se djelotvorna u smanjenju rizika od karcinoma dojke, debelog crijeva, endometrija i ovarija, rizika od kardiovaskularnih oboljenja i simptoma klimakterija.
Danas na tržištu postoje lokalni pripravci s fitoestrogenima iz soje, djeteline, mahunarki i žitarica. Koriste se u tretiranju kožnih promjena uzrokovanih hormonalnim starenjem. Djeluju na smanjivanje atonije epidermisa i dermisa, suhoću i naboranosti kože.

Poboljšanje statusa kože nastupa već nakon tri mjeseca primjene takvih krema.

Prim.dr.sc. Ines Sjerobabski Masnec, dr.med.

 

Poliklinika "A.B.R"

Bužanova 10B

Zagreb, Bužanova 10b/1 križanje Zvonimirove i Heinzelove

Telefon/fax:
fixphone +385 (1) 2303-173,
fixphone +385 (1) 2303-175
fixphone +385 (1) 8890-818

Mobitel:
phone icon +385 99 402 0376
( WhatsApp i Viber)

E-mail: abr@poliklinikaabr.hr

2000px Wi Fi Logo.svg

sjena
 Suradne poliklinike i partneri

kaliper Medial logo  bilic2