Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. listopada. Tema za 2026. koju je odabrala Svjetska federacija za mentalno zdravlje glasi „Lived Experiences Heard: Real Voices, Real Change", u slobodnom prijevodu „Saslušana iskustva: stvarni glasovi, stvarne promjene". Poruka je da ljudi koji žive s psihičkim teškoćama znaju nešto što stručnjaci i sustavi ne mogu znati bez njih, i da liječenje, usluge i odnos društva postaju bolji kad se to iskustvo ozbiljno sluša.

Tema 2026.

Svjetski dan mentalnog zdravlja pokrenula je 1992. godine Svjetska federacija za mentalno zdravlje (WFMH), a danas ga podržava i Svjetska zdravstvena organizacija. Ovogodišnja tema nadovezuje se na dugogodišnji pomak u psihijatriji: od modela u kojem stručnjak odlučuje „za" pacijenta prema modelu u kojem se odluke donose zajedno, a skrb se, gdje god je to moguće, pruža u zajednici, ne u velikim ustanovama.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, otprilike jedna od osam osoba u svijetu živi s nekim psihičkim poremećajem. To znači da gotovo svatko poznaje nekoga s takvim iskustvom, čak i ako o tome nikada nije čuo.

Što je „iskustvo iz prve ruke"

Izraz lived experience označava znanje koje osoba ima zato što je nešto sama proživjela: depresiju, psihozu, ovisnost, panične napadaje, boravak u bolnici, ali i susret sa sustavom, čekanje na pregled, predrasude na poslu. To znanje ne zamjenjuje stručno, nego ga dopunjuje. Psihijatar zna kako djeluje lijek; osoba koja ga uzima zna kako se s njim živi, koje nuspojave najviše smetaju i zašto ga je netko prestao uzimati.

Kad se ta dva znanja spoje, odluke o liječenju su realnije, a ljudi se liječenja lakše drže.

Zašto ljudi godinama šute?

Između prvih simptoma i prvog kontakta sa stručnjakom kod mnogih prođu godine. Velika istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije u desecima zemalja pokazala su da se kod poremećaja raspoloženja i anksioznih poremećaja pomoć često traži s višegodišnjim zakašnjenjem, a dio ljudi je ne potraži nikada.

Razlozi se ponavljaju. Osoba misli da će proći samo. Ne želi „opterećivati" druge. Boji se kako će reagirati poslodavac ili obitelj. Ili je jednom pokušala reći, a netko je odgovorio s „saberi se" ili „svima je teško".

Ovo posljednje je važnije nego što se čini. Iskustvo da vas nisu saslušali često je razlog zašto sljedeći put nećete ni pokušati.

Kod muškaraca je taj obrazac posebno izražen. Oni rjeđe traže pomoć, depresija se kod njih češće pokazuje kao razdražljivost, povlačenje ili pijenje nego kao tuga, pa je okolina lakše previdi. U Hrvatskoj muškarci umiru od samoubojstva više od tri puta češće od žena. O tome smo pisali u tekstovima Muško mentalno zdravlje: slon u prostoriji i Depresija kod muškaraca.

Biti saslušan u liječenju

Za pacijenta, tema ovogodišnjeg dana ima vrlo praktičan smisao. Dobro liječenje počinje dobrim razgovorom, a razgovor ide u dva smjera.

Od liječnika možete očekivati da vam objasni kako razumije vaše tegobe, koje su mogućnosti liječenja, što se od svake može očekivati i koje su nuspojave. Imate pravo pitati, tražiti objašnjenje drugim riječima, reći da vam nešto ne odgovara i sudjelovati u odluci.

Isto tako, liječnik vas može čuti samo ako mu kažete ono što je važno. Korisno je reći što vam najviše smeta u svakodnevici, a ne samo nabrojiti simptome; što vam je dosad pomoglo, a što nije; i čega se bojite u vezi s liječenjem. Ako ste prestali uzimati lijek, recite zašto. To nije priznanje neposluha, nego podatak koji mijenja plan. Kako izgleda taj prvi razgovor opisali smo u tekstu Prvi pregled kod psihijatra.

Vršnjačka podrška

Jedan od najkonkretnijih oblika uključivanja iskustva iz prve ruke je vršnjačka podrška. Vršnjački radnik je osoba koja je sama prošla kroz psihičku krizu i oporavak te je educirana da podržava druge u sličnoj situaciji, najčešće kao dio tima u zajednici ili bolnici.

Ne radi se o zamjeni za liječenje. Vrijednost je u tome što osoba koja je „bila tamo" može reći ono što liječnik ne može vjerodostojno reći: da je oporavak moguć, kako izgleda iznutra i kako se nosi s predrasudama. Sustavni pregledi istraživanja pokazuju da vršnjačka podrška može povećati osjećaj nade, osnaženosti i kvalitete oporavka, uz standardnu skrb. Svjetska zdravstvena organizacija uvrštava je među preporučene sastavnice mentalnozdravstvenih usluga u zajednici.

Istraživanja o stigmi pokazuju i nešto šire: predrasude o psihičkim bolestima najučinkovitije se smanjuju kroz izravan kontakt i razgovor s ljudima koji imaju takvo iskustvo, a ne samo kroz kampanje i informacije.

Kako slušati bližnjeg

Većina ljudi, kad im netko kaže da mu nije dobro, poželi odmah pomoći savjetom. Savjet rijetko pomaže u prvom trenutku. Pomaže osjećaj da je netko čuo.

Nekoliko stvari koje olakšavaju razgovor:

• postavite otvoreno pitanje („Kako si zapravo?") i ostavite vremena za odgovor
• ne umanjujte („ma proći će", „drugima je gore") i ne uspoređujte sa sobom
• izdržite šutnju; ne morate imati odgovor
• pitajte što bi osobi sada pomoglo, umjesto da pretpostavite
• ako vidite da stanje traje ili se pogoršava, ponudite konkretnu pomoć u traženju stručnjaka: da zajedno pronađete termin ili da je otpratite

Ako osoba spominje da ne želi živjeti, to nije trenutak za suzdržanost. Pitajte izravno i potražite pomoć. Kako to učiniti opisano je u tekstu Kako pomoći osobi koja razmišlja o samoubojstvu.

Kada se javiti stručnjaku?

Ako tegobe traju tjednima, pogoršavaju se ili vas sprječavaju u poslu, odnosima i brizi o sebi, razgovor sa stručnjakom je razuman sljedeći korak. Isto vrijedi ako vam je bliska osoba rekla da se zbog vas brine. Ako postoje misli o samoubojstvu, potražite pomoć odmah: hitna psihijatrijska služba radi 0–24 sata, a u neposrednoj opasnosti nazovite 112.

Česta pitanja

Kada je Svjetski dan mentalnog zdravlja? Svake godine 10. listopada. U 2026. pada u subotu.

Koja je tema Svjetskog dana mentalnog zdravlja 2026.? „Lived Experiences Heard: Real Voices, Real Change", odnosno saslušana iskustva ljudi koji žive s psihičkim teškoćama kao pokretač promjena u skrbi i društvu.

Što je vršnjačka podrška? Podrška koju pružaju educirane osobe s vlastitim iskustvom psihičke krize i oporavka. Dopuna je stručnom liječenju, ne njegova zamjena.

Kako razgovarati s nekim tko se ne osjeća dobro? Pitajte otvoreno, slušajte bez prekidanja i savjetovanja, ne umanjujte ono što osoba osjeća i ponudite konkretnu pomoć ako stanje traje.

Kako se pripremiti da me liječnik bolje razumije? Zapišite što vam najviše smeta u svakodnevici, koje ste lijekove uzimali i zašto ste ih prekinuli te pitanja koja želite postaviti. Recite i čega se bojite.

Zaključak

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja podsjeća na nešto jednostavno: ljudi s psihičkim teškoćama nisu samo primatelji skrbi, nego i izvor znanja o tome kakva ta skrb treba biti. Za pojedinca to počinje u maloj sobi, u razgovoru s psihijatrija u kojem se obje strane stvarno čuju.

Ako tegobe traju ili niste sigurni što bi bio sljedeći korak, psihijatrijski pregled u Poliklinici A.B.R. može biti početak takvog razgovora.

Izvori

1. World Federation for Mental Health. World Mental Health Day 2026: „Lived Experiences Heard: Real Voices, Real Change". https://wfmh.global/news/2026.26-08-11_world-mental-health-day-2026
2. World Health Organization. World Mental Health Day – campaign. https://www.who.int/campaigns/world-mental-health-day
3. World Health Organization. Guidance on community mental health services: promoting person-centred and rights-based approaches, 2021. https://www.who.int/publications/i/item/9789240025707
4. World Health Organization. Mental disorders – fact sheet. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/mental-disorders
5. Wang PS, et al. Delay and failure in treatment seeking after first onset of mental disorders in the WHO World Mental Health Survey Initiative. World Psychiatry 2007;6:177–185.
6. White S, et al. The effectiveness of one-to-one peer support in mental health services: a systematic review and meta-analysis. BMC Psychiatry 2020;20:534. https://doi.org/10.1186/s12888-020-02923-3
7. Thornicroft G, et al. The Lancet Commission on ending stigma and discrimination in mental health. Lancet 2022;400:1438–1480. https://doi.org/10.1016/S0140-6736(22)01470-2
8. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Samoubojstva u Hrvatskoj, 2026. https://www.hzjz.hr/aktualnosti/samoubojstva-u-hrvatskoj-2026/

Stručni pregled: doc. dr. sc. Natko Gereš, dr. med., specijalist psihijatar

Tekst je edukativnog karaktera i ne zamjenjuje individualni liječnički pregled.