Zašto muškarci kraće žive: činjenice iza slike
Razlike u očekivanom trajanju života između muškaraca i žena ostaju velike i ne proizlaze isključivo iz biologije. Uz genetske čimbenike, značajnu ulogu imaju ponašanja koja povećavaju rizik: nasilne situacije, rizična vožnja, zanemarivanje zaštite na radu, zlouporaba alkohola i droga te kasno traženje stručne pomoći. Iza impulzivnih odluka i suicidalnotičesto stoje depresivne epizode, iako statistike pokazuju da se ženama češće postavlja dijagnoza. Kod muškaraca je prisutan dijagnostički jaz: umjesto tipičnih znakova (tuga, povlačenje), češće se vide razdražljivost, ljutnja, somatske tegobe i ovisnosti, pa se bolest ne prepozna na vrijeme.
Globalni trend tzv. “smrti od očaja” (samoubojstva, predoziranja, alkoholna oštećenja) posebno pogađa muškarce s nižim i srednje visokim obrazovanjem. Pritisci na tržištu rada, nesigurni ugovori, financijski stres i promjene u obiteljskim ulogama pojačavaju osjećaj nestabilnosti. U takvom okruženju mnoge osobe biraju šutnju umjesto pravovremenog javljanja liječniku, čime se problem produbljuje i raste vjerojatnost kasne intervencije.
Kako prepoznati depresiju kod muškaraca
Depresivni poremećaj ozbiljna je bolest koja mijenja raspoloženje, razmišljanje i ponašanje. Kod muškaraca se često očituje kroz:
- pojačanu razdražljivost, cinizam ili sarkazam
- brze “eksplozije” bijesa ili agresivnosti
- izbjegavanje bliskosti i emotivno otupljenje
- povećanu konzumaciju alkohola ili psihoaktivnih supstanci
- rizična ponašanja (u prometu, na poslu, u sportu)
- bolove bez jasnog organskog uzroka (glavobolje, bol u prsima, probavne smetnje)
- pretjeran rad ili kompulzivno vježbanje kao bijeg
- poremećaje spavanja i apetita
- misli bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
Ako se većina navedenog javlja gotovo svakodnevno barem dva tjedna, potrebno je javiti se liječniku obiteljske medicine ili psihijatru. Prepoznavanje je prvi korak; razgovor sa stručnom osobom smanjuje rizik od upravljanja depresijom kroz destruktivne obrasce.
Dodatni pokazatelji koji često promaknu:
- pad interesa za hobije ili aktivnosti koje su ranije donosile zadovoljstvo
- smanjenje seksualne želje i problemi u partnerskim odnosima
- “otupljen” ili sarkastičan humor koji skriva patnju
- češće izostajanje s posla i pad radne učinkovitosti
Razumijevanje i jezik koji koristimo
Jezik oblikuje ponašanje. Kad govorimo etiketama (“slab”, “ne može se sabrati”), povećavamo sram i odgađamo traženje pomoći. Kad koristimo jezik koji gradi razumijevanje, otvaramo prostor za liječenje: depresivna stanja nisu karakterni nedostatak, već zdravstveno stanje koje se može liječiti.
Kod brojnih muškaraca pojavljuje se osjećaj da im je oduzeta moć – kao da ih je depresivna epizoda lišila sposobnosti odlučivanja i djelovanja. Taj gubitak osobne moći u depresiji potiče povlačenje ili prkosno pretjerivanje (“dokazivanje”), što dalje pojačava rizike. Kada patnja “skine” osjećaj kontrole, važno je naglašavati da je traženje pomoći čin hrabrosti i odgovornosti. Razumijevanjem okoline i jasnim informacijama o dostupnim oblicima podrške smanjuje se stigma i ubrzava povrat osobne moći.
Kako zvuči jezik koji pomaže:
“Vidim da ti je teško. Hajdemo zajedno potražiti rješenje.”
“Što bi ti olakšalo sljedećih tjedan dana? Krenimo jednim malim korakom.”
Prvi koraci kada sumnjate na depresiju
- Zapišite simptome: trajanje, intenzitet, uzorke, što ih olakšava ili pogoršava.
- Povjerite se osobi od povjerenja: prijatelju, partneru ili članu obitelji.
- Dogovorite termin kod liječnika obiteljske medicine ili psihijatra.
- Ograničite alkohol i stimulanse; kratkoročno “prigušuju” bol, dugoročno je pogoršavaju.
- Uvedite male, izvedive promjene: 15–20 minuta kretanja dnevno, rutina spavanja, jednostavni obroci.
- Postavite jedan realan cilj dnevno. Svaki ostvareni korak gradi osjećaj djelotvornosti.
- Ako se javljaju misli o samoubojstvu ili strah da biste mogli nauditi sebi ili drugima, odmah kontaktirajte hitne službe ili se uputite u najbližu hitnu psihijatrijsku ambulantu. Hitna intervencija dio je brige, a ne znak slabosti.
Mikro-koraci koji često pomažu već danas:
- poslati poruku prijatelju i dogovoriti kratku kavu
- izaći van na pet minuta svjetla i zraka
- unaprijed pripremiti jednostavan obrok za sutra
- postaviti alarm za odlazak na spavanje i buđenje u isto vrijeme
Kako se boriti s depresijom kroz svakodnevne navike
Borba s depresivnim stanjima ne svodi se na “stisnuti zube”, nego na stvaranje uvjeta za oporavak mozga i tijela. Pomozite si kroz:
- strukturu dana: fiksno vrijeme buđenja, obroka i odlaska na spavanje
- “dozirano” kretanje: šetnja, lagani trening snage, istezanje
- kontakt s ljudima: kratki susreti s prijateljima, grupne aktivnosti, volonterski angažman
- higijenu sna: ograničavanje ekrana navečer i rutinu umirivanja (topla tuširanja, disanje)
- male izvore ugode: glazba, boravak u prirodi, hobi koji ne traži savršenstvo
- samosuosjećanje: odnos prema sebi kakav biste pružili osobi koju volite
Ako se simptomi ne smanjuju ili se pojačavaju, dodatna stručna pomoć sljedeći je razuman korak. Sjetite se: borite se s depresijom pametnije, ne jače – malim, ponovljivim navikama vraćate osjećaj moći i utječete na tijek bolesti.
Psihijatar Poliklinike A.B.R., doc. dr. sc. Natko Gereš, ima bogato iskustvo u radu s muškarcima i specifičnim izazovima mentalnog zdravlja s kojima se suočavaju. U sigurnom i diskretnom okruženju pruža stručnu podršku temeljenu na suvremenim psihijatrijskim pristupima.
Obratite se s povjerenjem.