U polikliničkoj praksi moguć je uvid u bolesti izazvanih promjenama krvnih žila.
Tu svakako spadaju promjene na krvnim žilama koje opskrbljuju mozak, a to se prvenstveno odnosi na aterosklerotsku bolest karotidnih arterija koja je uzrok gotovo trećine moždanih udara. Fizikalni pregled se nadopunjava Dopplerom supraaortalnih arterija, a u slučaju potrebe i drugim dijagnostičkim postupcima kao što su CT angiografija ili CT mozga te ovisno o potrebama i još drugim dodatnim dijagnostičkim metodama. Temeljem pregleda može se postaviti indikacija za kirurško liječenje otvorenim kirurškim zahvatom TEA ili intervencijsko radiološkim CAS. Pravovremeno liječenje karotidne bolesti je pouzdan način sprječavanja moždanog udara. Treba napomenuti da se istim postupnikom dijagnosticiraju i liječe druge, nešto rjeđe, promjene na arterijama koje opskrbljuju mozak i gornje ekstremitete.
U drugu veliku skupinu bolesti koje se liječe od strane vaskularnog kirurga su periferne arterijske bolesti koje bolesniku onemogućavaju kretanje, a uznapredovaloj fazi bolesti mogu prijetiti gubitkom ekstremiteta. Česte se takve promjene mogu ustanoviti u bolesnika sa šećernom bolesti. Uz pregled vaskularnog kirurga koji će odrediti klinički stupanj bolesti postoji niz dijagnostičkih postupaka od Dopplera do slikovnih prikaza krvnih žila na temelju kojih se može postaviti indikacija za medikamentozno ili intervencijsko radiološko liječenje ( PTA + stent) ili na koncu kirurško liječenje različitim tipovima operacija.
U sklopu pregleda i mogućeg liječenja od strane vaskularnog kirurga je velika skupina bolesti koje su izazvane proširenjem krvnih žila tzv.aneurizmama koje se mogu razviti na arterijama u svim regijama ljudskog tijela. Posebno je učestala aneurizma u abdominalnom dijelu aorte koja, ukoliko se proširi u kritičnoj mjeri, može prijetiti pucanjem tzv.rupturom koja je pogibeljna. Uz fizikalni pregled vaskularnog kirurga postoje pouzdane dijagnostičke metode da se postaviti dijagnoza i odredi adekvatno liječenje obično intervencijsko radiološko /STENT PROTEZA/ ili putem kirurškog zahvata. Vrsta liječenja je ovisna o mnogim čimbenicima i određuje se individualno.
Promjene vena odnosno varikoziteti česti su uzrok tegoba u nogama, a za posljedicu mogu imati promjene na koži koje u završnoj fazi rezultiraju nastankom rana na potkoljenicama (ulcus cruris). Mnogim ljudima proširene vene predstavljaju estetski problem. Smatra se da čak oko polovine europske populacije ima neki problem vezan sa promjenama vena donjih ekstremiteta. Fizikalni pregled se nadopunjuje Dopplerom venskog sustava što obično pruža dovoljno informacija za izbor terapijskog postupka. Mnoge su mogućnosti u liječenju proširenih vena a to su medkamentozno konzervativnim tretman ili kirurški koji uključuje operacijski zahvat ili neki od endovaskularnih postupaka npr. liječenje endolaserom EVLT.
U domenu vaskularne kirurgije spadaju i rjeđe promjene drugih krvnih žila a to su aterosklerotske ili aneurizmatske promjene unutar trbušne šupljine ili malformacije krvnih žila.

Prof.dr.sc.Ivo Lovričević