• Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Ljubaznost, razumijevanje, povjerenje, brza obrada na jednom mjestu

  • Ljubaznost, razumijevanje, povjerenje, brza obrada na jednom mjestu

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

Prema svjetskoj literaturi (Međunarodnoj skupini za istraživanje kontaktnog dermatitisa (ICDRG) iz 2000. god.), dermatitis i egzem su sinonimi koji označavaju upalno stanje kože izazvano različitim uzročnicima.
Kontaktni dermatitis obuhvaćaju dva temeljna oblika kontaktnog dermatitisa, nealergijski kontaktni dermatitis (dermatitis e contactu non allergica) i alergijski kontaktni dermatitis (dermatitis allergica e contactu). Oba oblika kontaktnog dermatitisa (nealergijski i alergijski) mogu se manifestirati u akutnom i kroničnom obliku.

Kontaktni nealergijski dermatitis (Dermatitis e contactu non allergica) (sinonimi: toksični; iritativni dermatitis) je upala kože koja je posljedica oštećenja površinskog sloja (epidermisa) nastalih nakon kontakta s toksičnim čimbenicima, u čemu ne sudjeluju imunosni mehanizmi. Ovaj nealergijski oblik može biti akutni i kronični, a učestaliji je od kontaktnoga alergijskoga dermatitisa.
Akutni nealergijski dermatitis je naglo nastala upalna reakcija kože uzrokovana dodirom s vanjskim, toksičnim čimbenicima koji oštećuju površinski dio kože (tj. zaštitni sloj i gornje dijelove epidermisa) bez sudjelovanja imunosnih mehanizama. Toksična oštećenja kože uzrokuju različiti čimbenici, najčešće kemijske tvari, kao što su npr. jake kiseline i lužine, organska otapala (benzin, aceton, ksilol, benzol), fototoksične tvari, fizikalni utjecaji (ultraljubičaste, ionizirajuće i laserske zrake) itd. Klinički, promjene nastaju na dijelovima kože koja su bila u doticaju sa škodljivim tvarima kao oštro ograničene promjene. Ovisno o koncentraciji tvari, duljini izlaganja i reaktivnoj sposobnosti kože, razlikuju se početni eritematoznitozni (crveni) /edematozni stadij sa promjenama kože, vezikulozni/bulozni stadij sa mjehurićima, te madidirajući stadij sa vlaženjem. Zatim započinju procesi obnove karakterizirani pojavom krasta (krustozni stadij) i ponovnog stvaranja rožnatog sloja (skvamozni stadij s ljuštenjem). Dijagnoza se postavlja na anamnestičkim podacima i kliničkoj slici, a može se učiniti i histološka analiza. Epikutani test na standardnu seriju alergena je negativan.
Kronični nealergijski kontaktni dermatitis nastaje kao posljedica ponavljanih utjecaja blagih iritansa na kožu, pri čemu je za oštećenje kože potrebno ponavljano djelovanje štetnih učinaka. Nastanak bolesti mogu potaknuti sva sredstva koja uzrokuju akutni nealergijski dermatitis (deterdženti, cement, katran i dr.) koja mogu u malim koncentracijama, uslijed ponavljanih utjecaja, zbrajanjem učinka uzrokovati kronično oštećenje epidermisa. Posljedično, postepeno se mijenja koža, oštećuje se i uklanja zaštitnu barijeru kože (površinski lipidni zaštitni film na površini rožnatog sloja, kiseli pH tog filma, struktura rožnatog sloja). Takvo oštećenje može uzrokovati i voda (učestalo dugotrajno kupanje, tuširanje, rad u vodi), pa je češći u domaćica. Promjene su učestalije u osoba sa suhom kožom (npr. u starijih osoba) i nasljednim bolestima (npr. atopijski dermatitis, ihtioza). Klinički, na dijelovima kože koja su najizloženija navedenim utjecajima (šake) koža je suha, crvena, vidljiva je lihenifikacija, te ljuštenje i raspukline te svrbež. Promjene najčešće nastaju asimetrično na vanjskim stranama šaka i podlaktica, u dešnjaka češće na desnoj ruci i u većini slučajeva su neoštro ograničene. Bolest je učestalija u nekih zanimanja - u frizerki, čistačica, konobarica i sličnih zvanja mogu biti predstadij profesionalne bolesti kože. U medicinskog osoblja najčešći iritansi su deterdženti, dezinficijensi, lijekovi, gumene rukavice, sapuni, vlažni oblozi itd.
Dijagnoza se postavlja na temelju anamnestičkih podataka i kliničke slike, a može se raditi i biopsija s histološkom analizom. Epikutani (patch) testovi na standardnu seriju alergena su negativni. U dijagnostičke svrhe je korisno provođenje testa ispitivanja otpornosti kože prema alkalijama (test alkalne rezistencije), mjerenje evaporacije kože (TEWL) i određivanje pH kože.

Kontaktni alergijski dermatitis (Dermatitis allergica e contactu) je upala kože koja je posredovana reakcijom preosjetljivosti tipa IV. Javlja se kao akutni i kronični oblik. Kontaktni alergijski dermatitis (akutni i kronični) čini 5 do 15% svih upalnih dermatoza. Postoje dokazi da je u općoj populaciji broj oboljelih 1-10%, a ako se uzme u obzir postotak pozitivnih epikutanih testova, taj broj je i veći. Najčešće su kontaktne alergijske reakcije na metale (nikal, kromati, kobalt), živu, sastojke plastike, epoksidne smole, mirise, katrane drvenog ugljena, peruvijanski balzam, i dr. Teške reakcije su češće na tvari koje su u para položaju u benzolovom prstenu (npr. kaini, neomicin). Ipak, kontaktni alergijski dermatitis je rjeđi od kontaktnog nealergijskog dermatitisa.
Akutni alergijski kontaktni dermatitis (Dermatitis allergica e contactu acuta) se manifestira promjenama kože koje nastaju u većini slučajeva 24 do 48 sati nakon ponovljenog dodira s alergenom na koji je organizam prethodno senzibiliziran (alergijska preosjetljivost tipa IV). Akutni oblik bolesti obično se pojavljuje na nepokrivenim dijelovima tijela (na koži lica, vrata, vanjskialnih strana šaka i stopala te podlaktica). Promjene odgovaraju onima u akutnom kontaktnom nealergijskom dermatitisu; u eritematoznoj fazi se vidi oštro ograničeni eritem (crvenilo) i edem kože (oticanje), u vezikuloznoj fazi se pojavljuju mjehurići tj. vezikule (rjeđe mjehuri tj. bule), pucanjem pokrova vezikula i bula nastaje madidirajući stadij sa erozijama i vlaženjem. Potom se pojavljuje krustozni stadij, a nakon njega skvamozni stadij s ljuštenjem kojemu je cilj obnova rožnatog sloja. U većini slučajeva je izražen svrbež.
Dijagnoza bolesti se postavlja na temelju anamnestičkih podataka i kliničke slike te pozitivnog epikutanog testa koji je najvažniji laboratorijski dokaz kontaktnih alergijskih reakcija i kontaktnih alergena. Testiraju se alergeni koji su najčešći u svakodnevnom životu i radu prema preporuci Međunarodne skupine za istraživanje kontaktnih dermatitisa (ICDRG) (spojevi kroma, nikla, kobalta, žive, amonijaka, anilin, ursol, formalin, terpentinsko ulje, nafta, katrani drvenog ugljena itd.), tzv. »standardna serija alergena«. Ponekad se primjenjuju i »ciljani alergeni« karakteristični za pojedina zvanja. Od ostalih testova je moguće testiranje dinitroklorbenzenom (DNCB), intradermalno testiranje trihofitinom, kandidinom i tuberkulinom, te TRUE (engl. Thin-Layer Rapid Epicutaneous Test) s alergenom otopljenim u otopini etanola (u SAD-u). Ako se prepozna i isključi uzročni alergen, akutni kontaktni alergijski dermatitis prolazi unutar 3 do 4 tjedna. Potrebno je izbjegavati alergene, pošto pri ponovnom dodiru s uzročnim alergenom dolazi do egzacerbacije bolesti.
Kronični kontaktni alergijski dermatitis (Dermatitis allergica e contactu chronica) obuhvaća kožne promjene kroničnog (dugotrajnog) tijeka koje su posljedica alergijske senzibilizacije na kontaktne alergene. Etiopatogenetski, bolest nastaje kao posljedica kasne alergijske preosjetljivosti tipa IV, tako da kroničnom obliku prethodi akutni oblik kontaktnog alergijskog dermatitisa ili se od početka manifestira promjenama sa slikom kronične dermatoze. Neki alergeni su svugdje prisutni (ubikvitarni) i teško ih je izbjegavati (npr. nikal, formaldehid, mirisi, konzervansi itd.) iako često izazivaju takve reakcije. Smatra se da ovaj oblik kontaktnog alergijskog dermatitisa najčešće nastaje kao posljedica stalnog utjecaja neprepoznatih alergena, uz izraženu sklonost osobe prema pojavi ekcema. Na koži tipična reakcija površinskog sloja kože (epidermisa) koji je stoga zadebljan, a javlja se i povećan broj ljuski. Klinički, za kronični kontaktni alergijski dermatitis karakteristična je suha koža, infiltrirana, pojačanog crteža, a unutar žarišta vide se lihenoidne papule (lihenifikacija), do čega dolazi zbog podražaja grebanjem. Ove promjene mogu se pojaviti na bilo kojem dijelu kože, a osobito često na jagodicama prstiju ruku, na vanjskim stranama šaka i prstiju, na postraničnim dijelovima prstiju, u predjelu areala dojke, te u genitalnoj i perianalnoj regiji. Kronični kontaktni alergijski dermatitis može se pojaviti i na sluznicama, kao alergijski stomatitis, kao kronični konjunktivitis (npr. na sredstva za njegu kontaktnih leća), te genitalno (balanitis i vulvitis, npr. na sredstva za intimnu njegu, kontracepcijska sredstva). Promjene na sluznicama očituju se crvenilom, erozijama i svrbežom, a kontaktne alergijske oralne promjene najčešće izazivaju zubne paste, tekućine za usta, proteze, zubne navlake, lijekovi i žvakaće gume. Dijagnoza kroničnog kontaktnog alergijskog dermatitisa se postavlja na temelju kliničke slike i anamnestičkih podataka, potvrđuje se epikutanim (patch) testom, a tek ponekad se radi i biopsija kože.

Poliklinika "A.B.R"

Derenčinova 26

Zagreb Derenčinova 26/1 ugao s Šubićevom

Telefon/fax:
fixphone +385 (1) 4551-131,
fixphone +385 (1) 4556-507

Mobitel:
phone icon  +385 98 915 3144
(WhatsApp i Viber)

E-mail: poliklinika.abr@xnet.hr 

2000px Wi Fi Logo.svg

Poslovna jedinica Bužanova

Zagreb, Bužanova 10b/1 križanje Zvonimirove i Heinzelove

Telefon/fax:
fixphone +385 (1) 2303-173,
fixphone +385 (1) 2303-175
fixphone +385 (1) 8890-818

Mobitel:
phone icon +385 99 402 0376
( WhatsApp i Viber)

E-mail: poliklinika.abr@xnet.hr

2000px Wi Fi Logo.svg

sjena
 Suradne poliklinike i partneri

 Medial logo  bilic2