• Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Ljubaznost, razumijevanje, povjerenje, brza obrada na jednom mjestu

  • Ljubaznost, razumijevanje, povjerenje, brza obrada na jednom mjestu

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

Koje su prednosti i nedostaci djece jedinaca?

Poznato je kako djeca jedinci imaju posebne privilegije u obitelji; oni su jedini primatelji roditeljske zaštite, brige, pažnje, pa i materijalne potpore. Pored toga ne moraju doživljavati natjecateljske i konfliktne situacije, kakve doživljava većina djece koja imaju braću i sestre. Budući da imaju roditelje "samo za sebe", s njima stupaju u dublje interakcije i provode s njima više vremena, što može imati pozitivan učinak na razvoj djeteta. Međutim, najznačajnije prednosti djece jedinaca jesu visoka motivacija za postignućem i visoka inteligencija, što se očituje u postizanju boljeg školskog uspjeha i viših stupnjeva obrazovanja.
Unatoč brojnim prednostima, odrastanje kao dijete jedinac može imati i određene nedostatke. Sama prisutnost braće i sestara može ublažiti negativne utjecaje poput roditeljskih očekivanja, loših bračnih odnosa, stresa ili patologije roditelja. U skladu s tim,djeca jedinci su ranjiviji i izloženiji eventualnim lošim utjecajima, što u nekim slučajevima može rezultirati nižim životnim zadovoljstvom te razvojem nižeg samopouzdanja.

Kako jedinci doživljavaju svoj status - osjećaju li se zakinuto ili zadovoljno?

Gotovo 60 posto djece jedinaca svoj status doživljava kao nepogodnost te izjavljuje kako im je žao što nemaju brata ili sestru, koji bi im bili potpora i "saveznici" u izazovima odrastanja. Nerijetko je prisutan i osjećaj usamljenosti. Također, mnogi opisuju osjećaj pritiska za postizanjem uspjeha, upravo zbog činjenice da su isključivo na njih usmjerena sva roditeljska očekivanja. U nešto zrelijoj dobi većina jedinaca ističe veliku zabrinutost i tjeskobu zbog anticipiranja da će jednog dana ostati sami kada roditelji umru. Pored toga, mnogi navode osjećaj pritiska da imaju vlastitu djecu, jer su ona jedina prilika za produljenjem obiteljske loze.

Jesu li jedinci razmaženi i sebični – dopušta im se sve zato što su ljubimci obitelji?

Najčešće predrasude vezane uz djecu jedince odnose se na njihove crte ličnosti, te se u skladu s time nerijetko takvu djecu opisuje kao sebičnu, izoliranu, egocentričnu i razmaženu. Međutim, pokazalo se kako su predrasude o razmaženom i sebičnom jedincu uglavnom netočne. Do razmaženosti i sebičnosti može doći zbog nesposobnosti roditelja da definiraju i provedu ograničenja koja su u skladu s dobi djeteta, a ovaj zadatak može dodatno otežati i djetetov težak temperament. No, takvi se izazovi mogu javiti i u obiteljima s više djece, a needuciranost roditelja zasigurno doprinosi razvoju neprilagođenosti djece, što dakle, nije isključivo slučaj s djecom jedincima.

Koliko se jedincima teže uklopiti u društvo? Stvaraju li teže bliska prijateljstva?

Pokazalo se da se jedinci ne razlikuju od druge djece po pitanju socijalne prilagodbe, društvenog statusa, afilijativne motivacije, i društvenog utjecaja. Takva djeca ponekad i ranije emocionalno i socijalno sazrijevaju, jer se često kreću u društvu odraslih te s njima stupaju u interakcije, što predstavlja pogodnu klimu za socijalni razvoj. Također se pokazalo da se djeca jedinci ne razlikuju od druge djece prema broju prijatelja i prema kvaliteti bliskih i prijateljskih odnosa. No, s druge strane, jedinci su češće žrtve zadirkivanja i zlostavljanja od strane vršnjaka. Razlog tome je nekompetentnost u razrješavanju konflikata, što se ipak najbolje može naučiti kod kuće u interakciji sa braćom, odnosno sestrama.

Imaju li jedinci više samopouzdanja?

Jedinci su neprestano u centru roditeljske pažnje, što dovodi do razvoja osjećaja vlastite vrijednosti i samopouzdanja. Također, rijetko ili nikada se ne nalaze u prijetećim situacijama u kojima se prednost daje drugom djetetu, što također za posljedicu ima jačanje samopouzdanja. Pored toga, jedinci su, kao što je to često slučaj i sa prvorođenom djecom, skloni rezultate vlastitog ponašanja pripisivati isključivo sebi, a ne drugim, vanjskim faktorima. Kao posljedica javlja se osjećaj vlastite kompetentnosti i odgovornosti, što također povoljno djeluje na samopouzdanje.

Kako odgajati jedince i izbjeći nastanak negativnih osobina?

Bitno je poticati dijete na druženje s drugom djecom, što mu omogućuje da nauči kako se slagati i dijeliti s drugima, kako uspješno rješavati konflikte itd. Prilikom interakcije s vršnjacima, važno je opažati dijete. Ukoliko primijetimo da postaje sebično i da svoje igračke ne dijeli s drugima, valja ga upozoriti da ga sebičnost može udaljiti od prijatelja i dovesti do usamljenosti. Također dijete valja poticati na samostalnost. Jedinci se obično snažno vežu za roditelje i pretjerano se oslanjaju na njihovu pomoć i podršku. Stoga je preporučljivo da roditelji djetetu zadaju određene zadatke i traže da ga riješi samo.

Važno je i poučavati dijete socijalnim vještinama te razvijati osjećaj za druge. Djetetu treba dati do znanja da nije "centar svijeta", da postoje i drugi ljudi te da je ono dio zajednice. Tome mogu pomoći razne obveze od odlaska u kupovinu i nošenja smeća do pomoći starijem susjedu u čišćenju snijega. Uobičajeno je nastojanje jedinaca da se ponašaju ravnopravno odraslima, stoga roditelji trebaju postaviti granice i jasno ih definirati, što pomaže djetetu da shvati svoja ograničenja.

Treba imati na umu da je lako razmaziti jedino dijete. Davanje djetetu previše slobode, neprestano udovoljavanje svim djetetovim zahtjevima ili kupovanje previše novih i skupocjenih igračaka može dovesti to toga da dijete ne zna cijeniti vrijednost stvari.

Prof. Trpimir Jakovina, mag.psych.

Poliklinika "A.B.R"

Derenčinova 26

Zagreb Derenčinova 26/1 ugao s Šubićevom

Telefon/fax:
fixphone +385 (1) 4551-131,
fixphone +385 (1) 4556-507

Mobitel:
phone icon  +385 98 915 3144
(WhatsApp i Viber)

E-mail: poliklinika.abr@xnet.hr 

2000px Wi Fi Logo.svg

Poslovna jedinica Bužanova

Zagreb, Bužanova 10b/1 križanje Zvonimirove i Heinzelove

Telefon/fax:
fixphone +385 (1) 2303-173,
fixphone +385 (1) 2303-175
fixphone +385 (1) 8890-818

Mobitel:
phone icon +385 99 402 0376
( WhatsApp i Viber)

E-mail: poliklinika.abr@xnet.hr

2000px Wi Fi Logo.svg

sjena
 Suradne poliklinike i partneri

 Medial logo  bilic2