• Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Ljubaznost, razumijevanje, povjerenje, brza obrada na jednom mjestu

  • Ljubaznost, razumijevanje, povjerenje, brza obrada na jednom mjestu

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

Prim. Jasna Čepin Bogović dr.med. spec.pedijatar, dječji pulmolog

Uvod

Bronhi su donji dio dišnog (respiratornog) puta i nalaze se unutar pluća. Nastavljaju se na gornji dio dišnog puta koji počinje nosom na što se nastavljaju grlo, grkljan i dušnik. Izgledom su poput cijevi, osiguravajući stalni protok zraka u oba smjera. Bronhi su zastupljeni u velikom broju dijeleći, granajući se poput stabla, u sve manje i uže završavajući bronhiolima, a oni zračnim mjehurićima zvanim alveolama. Stoga se dušnik i bronhi nazivaju traheobronhalnim stablom.
Bronhitis je upala sluznice bronha. Prema duljini trajanja bolesti dijeli se na akutni u trajanju do 4-6 tjedana i kronični koji traje više mjeseci ili godina sa svakodnevnim ili povremenim simptomima (znakovima).
Kada kažemo da dijete ima bronhitis time obično podrazumijevamo akutni bronhitis izazvan virusima koji je zastupljen više od 90% u odnosu na sve druge vrste bronhitisa i njihove uzroke. U pravilu to nije izolirana upala samo bronha već cijelog dišnog puta. Počinje s upalom (infekcijom) sluznice nosa (rinitis), šireći i spuštajući se na sluznicu grla (faringitis), grkljana (laringitis), dušnika (traheitis), bronha (bronhitis ).
Osobito sklona bolestima bronha su najmlađa djeca od 0 do 4-6 godine. Razlozi su: vrlo kratki i uski dišni putovi skloni zatvaranju uslijed nerazvijenosti i nezrelosti stjenke dišnog puta (mišići, hrskavice), te sklonost sluznice edemu (oteklini). Stoga se bronhi vrlo brzo suze ili u potpunosti zatvore upalnim edemom i sekretom. Imunitet (obrana, otpornost) kako lokalni, sluznični tako i opći, cijelog organizma su vrlo slabo razvijeni, te doprinosi sklonost infekcijama i težim kliničkim slikama. U te dobne skupine refleks kašlja razvijen je slabo i djeca ne mogu iskašljavati, izbacivati sekret. Također djeca te dobne skupine ne mogu odgovarajuće ispuhivati nos oslobađajući ga od sekreta. Nerazvijeni refleks kašlja i neodgovarajuće čišćenje nosa uzrokom su vrlo čestim pasivnim spuštanjem sekreta iz gornjih dišnih putova u bronhe i ne znači da se radi o upali sluznice bronha, bronhitisu. Oboje pospješuje nakupljanje sekreta i time smanjuje prohodnost bronha, te izaziva simptome tipične za bronhitis:hroptanje, piskanje, otežano disanje.

Uzročnici akutnog bronhitisa

Najčešće infekcije u općoj populaciji nevezano za starosnu dob (od dojenačke do starosne) jesu virusima izazvane infekcije dišnih putova, više od 90%. Najčešći respiratorni virusi su: rino, adeno, parainfluence, respiratorni sincicijski, gripe, korona, izmjenjujući se od rane jeseni do kasnog proljeća. Istovremeno, u okolini bude prisutno više vrsta virusa s predominacijom jednog ili dva virusa. Glavnih su osobina: vrlo brzo se šire glavnim putom zaraze zrakom, kapljično (govor, kihanje, kašalj) ili nečistim rukama (diranje nosa, maramica, predmeta) čineći veće ili manje epidemije. Uzrok su najbrojnijim izostancima iz vrtića, škola, radnih mjesta. Najčešći uzrok posjeta liječniku primarne zdrastvene zaštite, hitne službe te prijama na bolničko liječenje. Djeca do navršene 3-4 godine života ako su u kolektivu, mogu do 10x godišnje oboljeti od akutnog respiratornog infekta dišnih putova, a da se radi o primarno zdravom djetetu. Pretežito su to blage i bezazlene bolesti; rinitis i upale grla praćene kašljem, a da se ne radi o bronhitisu. Važno je napomenuti da nakon preboljele bolesti ne ostaje trajni imunitet (zaštita). Stoga svake naredne sezone može jedan te isti uzročnik ponovo u iste osobe izazvati bolest koja se uvijek ne mora očitovati istim simptomima, te ne mora djelovati na isti dio dišnog sustava i izazvati jednu te istu vrstu bolesti.

Simptomi bolesti i njezin tijek

Bolest obično počinje iscjetkom iz nosa (rinitis) i kašljem u trajanju od 1-7 dana. Jedan ili oba simptoma mogu biti toliko jaki da ometaju osobito u novorođenčeta i dojenčeta san, hranjenje, a da se još ne radi o bronhitisu .
Na to nastavlja se bronhitis obično krajem prvog ili u drugom tjednu bolesti. Djeca do 3-4 godine gotovo redovito imaju jače ili slabije izraženo hroptanje u prsima: čuje se ili se osjeti pod rukom prislonivši je na prsa ili leđa. Ostali simptomi su piskanje, otežan i produljen udah i izdah ili ubrzano i plitko disanje osobito u ležećem položaju. Veća djeca koja mogu opisati simptome, mogu osjećati i žale se na pritisak u prsima, nemogućnost dostatnog udaha. Simptomi se pogoršavaju pri naporu, kašlju. Navedeni simptomi iziskuju odlazak liječniku. U početku kašalj je suh i podražajan s vremenom postaje vlažan, produktivan.
Povišena tjelesna temperatura (može se javiti tek u drugom tjednu bolesti) često i vrlo visoka do 5 dana trajanja, ali i ne mora biti prisutna.

Liječenje

Još uvijek ne postoji neki učinkoviti lijek za bolesti koje su izazvane virusima kao što su antibiotici za bakterijske infekcije.
Stoga se liječenje sastoji od općih mjera:

- odgovarajuća toaleta nosa: višekratno ( 6-8x dnevno) čišćenje i ispiranje nosa fizološkom otpinom ili drugim sličnim pripravcima u pripravku sprayeva. Za izvlačenje sekreta iz nosa na raspolaganju je nekoliko vrsta pomagala.

- inhalacije fiziološkom otopinom korisne su. Vlaže sluznicu i razrjeđuju sekret.

- liječnik procjenjuje potrebu i prepisuje lijekove za širenje bronha tzv bronhodilatatore (salbutamol, ipratropij bromid) koji se primjenjuju u pripravku spraya ili solucija za inhalaciju. Primjenjuju se tako dugo dok su prisutni simptomi otežanog disanja, obično 2-3 do 7 dana. U slučaju da se akutni bronhitis ponovi, istih simptoma, roditelj sam može primijeniti inhalacije bez potrebe odlasku liječniku.

- lijekove za skidanje povišene temperature (antipiretici) primijeniti prema potrebi.

- nadoknada tjelesne tekućine vodom ili čajem u dovoljnim količinama. Djeca često u bolesti odbijaju piti, imaju visoke, ponekad teško oborive temperature, ubrzano ili produbljeno dišu i time brzo gube tjelesnu tekućinu ( dehidriraju).

- preporuča se ležati na povišenom uzglavlju.

- prostoriju u kojoj boravi bolesnik često provjetravati. Temperatura zraka umjerena.

Sirupi ili kapi za razrjeđivanje sluzi (mukolitici, ekspektoransi) ili za suzbijanje kašalja (antitusici) ne preporučaju se. Refleks kašlja u djece je slabo razvijen. Mukolitici potiču još više stvaranje sekreta i nakupljanje, dok antitusici slabe refleks kašlja koji je ionako slab i time zaostaje sekret i nakuplja se u dišnom putu i mogu dodatno ugroziti stanje djeteta. Najbolji mukolitik je dostatna nadoknada tekućine i inhalacije fiziološkom otopinom.

Pretrage

Laboratorijske pretrage: krvna slika, obrisci grla i nosa, Rtg snimak pluća pravilu nisu potrebne, osim u iznimnim slučajevima po prosudbi liječnika. Znajući da se radi o virusom izazvanoj bolesti potpuno je besmisleno insistirati na pretragama. Dodatno traumatiziramo dijete i troši se bespotrebno zdrastveni novac.

Kada potražiti liječničku pomoć ?

U slučaju pojave simptoma otežanog disanja ili učestalog jakog kašlja ometajući hranjenje i/ili uzimanje tekućine, san, aktivnost. Promjena ponašanja: bezvoljno, nezainteresirano za okolinu, pospano, mrzovoljno. Pojava plavila oko usana, okrajina (nokti,prsti) u mirnom stanju ili kretanju, trčanju. Ako simptomi otežanog disanja ostaju istog intenziteta ili se pojačaju usprkos primjene bronhodilatatora.

Umjesto zaključka

Dakle, u najmlađe dobne skupine pojedinac može imati nekoliko puta godišnje akutni bronhitis, a da se ne radi o kroničnom bronhitisu. Svakodnevno u tome se često griješi, te su razlogom nepotrebnog upućivanja liječnicima pulmolozima, alergolozima, misleći da se radi o astmi ili nekoj drugoj bolesti pluća.

Nikada nije dovoljno naglasiti da antibiotici nisu lijekovi odabira za liječenje virusnih respiratornih bolesti. Ta skupina bolesti ne liječi se antibioticima ! Time ne samo da bolesnik uzaludno uzima lijek, već višestruko štetimo izazivajući nepotrebno neželjene reakcije na lijekove, često alergijske. Najvažnije je da time štetimo i otežavamo liječenje bolesti izazvanim drugim mikroorganizama, bakterijama, povećavajući i šireći njihovu otpornost (rezistenciju) na antibiotike.

Poliklinika "A.B.R"

Derenčinova 26

Zagreb Derenčinova 26/1 ugao s Šubićevom

Telefon/fax:
fixphone +385 (1) 4551-131,
fixphone +385 (1) 4556-507

Mobitel:
phone icon  +385 98 915 3144
(WhatsApp i Viber)

E-mail: poliklinika.abr@xnet.hr 

2000px Wi Fi Logo.svg

Poslovna jedinica Bužanova

Zagreb, Bužanova 10b/1 križanje Zvonimirove i Heinzelove

Telefon/fax:
fixphone +385 (1) 2303-173,
fixphone +385 (1) 2303-175
fixphone +385 (1) 8890-818

Mobitel:
phone icon +385 99 402 0376
( WhatsApp i Viber)

E-mail: poliklinika.abr@xnet.hr

2000px Wi Fi Logo.svg

sjena
 Suradne poliklinike i partneri

 Medial logo  bilic2