• Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Ljubaznost, razumijevanje, povjerenje, brza obrada na jednom mjestu

  • Ljubaznost, razumijevanje, povjerenje, brza obrada na jednom mjestu

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

Rak dojke

    Rak dojke je najčešći zloćudni tumor u žena. Rijetko se javlja prije 20. godine života, a najčešći je između 55. i 70. godine života.
U Hrvatskoj svaka 11. žena oboli od raka dojke. Premda prevladava kod žena, ova se bolest može javiti i kod muškaraca, doduše vrlo rijetko, točnije u 1% svih karcinoma.

Rizični faktori 
Liječnici još uvijek ne znaju zašto se kod nekih žena razvije rak dojke, a kod druge ne. Udio genetskog opterećenja, kao i točan udio ekoloških čimbenika u nastanku raka dojke je u većini slučajeva veoma teško ustanoviti. Sigurni genetski, odnosno reprodukcijski rizični čimbenici su:
- nasljedna mutacija tumorskog supresorskog gena BRCA1 i BRCA2 (oko 5% 
  svih pacijentica s karcinomom dojke);
- srodnici prvog reda s rakom dojke, osobito prije 40. godine života;
- žene koje su već imale rak dojke;
- ako su grudi bile izložene radioterapiji prije 30 godine, osobito zbog Hodgkinovog
  limfoma;
- grudi koje su građene od mnogo režnjića i duktusa i manje masnog tkiva
- postojanje dijagnoze atipična hiperplazija ili lobularni karcinom in situ;
- starost prilikom prve menstruacije kao i u vrijeme nastupanja menopauze;
- ukupno trajanje reprodukcijskog perioda;
- starost kod prve i broj iznešenih trudnoća;
- žene koje su kasnije rodile (nakon 30 god)
- veća izloženost estrogenu-npr. u žena koje su ranije dobile menstruaciju, kasnije 
  ušle u menopauzu(nakon 55 god), nikada nisu rađale, ili su primale zamjensku
  hormonsku terapiju dugo vremena;
- pretilost u postmenopauzi;
- premala fizička aktivnost;
- uzimanje alkohola.

Najsigurniji rizični čimbenik kod sporadičnog raka dojke je duljina ekspozicije prema endogenim estrogenima tijekom života, odnosno prosječna razina koncentracije estrogena i broj menstruacijskih ciklusa tijekom života. Ekološki čimbenici moduliraju rizik nastanka raka dojke širom svijeta za faktor 5 do 10. Najznačniji ekološki čimbenik, koji utječe na nastanak raka dojke - kako zaštitnog, tako i visoko rizičnog karaktera je prehrana.
Studije pokazuju da je rizik od raka dojke veći što je žena starija, rijetko se pojavljuje prije 35 godine, a rizik je posebno visok nakon 60 godine.

Algoritmi pretraga dojke preporučeni od strane Hrvatskog senološkog društva

1. Anamneza
a) obiteljska
Karcinom dojke u obitelji: majka, sestra, baka, teta, te dob oboljevanja
b) osobna
Menstrualni status (menarha, posljednja menstruacija),
Porodi, prekidi trudnoća, nedonešene trudnoće, laktacija.
Primjena hormonskih lijekova: oralna kontracepcija, hormonsko nadomjesno liječenje

2. Klinički pregled
Klinički pregled (inspekcija i palpacija) je nezaobilazna bazična orjentacijska dijagnostička pretraga.
Klinički pregled dojke potrebno je provoditi jednom godišnje iznad 35-te godine starosti.

3. Samopregled
Preporuča se kao dopunska metoda kliničkom pregledu koja se obavlja jednom mjesečno (u premenopazalnih žena u prvom dijelu menstrualnog ciklusa). Samopregled dojki najbolje je izvoditi  za vrijeme ciklusa ili u prvom dijelu ciklusa.U drugom dijelu ciklusa mjenja se struktura dojki, one postaju tvrđe i osjeća se povećanje dojki pa možemo dobiti lažno pozitivne nalaze.
Samopregled izvodi se tako da se ruka podigne iznad glave te se  kružnim pokretima drugom rukom i laganim pritiskom na dojku od bradavice prema rubu dojke vrši  pregled. 
Pregled se može izvoditi pred ogledalom ili za vrijeme tuširanja. Dobro je popipati i pazušne jame kako bi se ev. napipali povečani limfni čvorovi. Rani oblici raka dojke teško se otkrivaju samopregledom te je potrebno učiniti dodatne  pretarage.

4. Mamografija
Mamografija je osnovna nezamjenjiva slikovna dijagnostička metoda u otkrivanju malignih bolesti dojke, posebno ranih stadija.
Mamografija se izvodi u premenopauzalnih žena u prvoj polovini ciklusa.
Bazičnu mamografiju preporuča se učiniti između 38-40 godine, te do 50-te godine ponavljati u vremenskom razdoblju od jedne do dvije godine. Između 50-69 godine mamografiju se preporuča jednom godišnje.
Iznad 70-te godine mamografiju se preporuča izvoditi u razdoblju od 1- 2 godine.
Kod žene dobi mlađe od 40 godina mamografija se, ako za to postoji potreba, izvodi samo uz prethodnu konzultaciju liječnika specijaliste koji se bavi bolestima dojke. Moderna standardizirana mamografska dijagnostika uz pravilan algoritam primjene nije uzrok povećanja pojavnosti karcinoma dojke.

5. Ultrazvuk
Ultrazvuk je dokazano neštetna dijagnostička metoda bolesti dojke.
Ona predstavlja dijagnostičku metodu izbora žena mlađe životne dobi.
Primjenjena uz mamografiju značajno podiže točnost dijagnostike zloćudnih i dobroćudnih promjena u dojkama.
U dobi do 40-te godine života je prva dijagnostička slikovna metoda i preporuča se primjenivati jednom godišnje.
U dobi od 40-70 godine života, ultrazvuk se preporuča primjenjivati uz mamografija u jednom godišnje.
U dobi iznad 70-te godine primjenjuje se prema potrebi.
Ultrazvučnu dijagnostiku je moguće primjenjivati i češće, a prema procjeni i indikaciji liječnika specijaliste koji se bavi bolestima dojke.
Sama ultrazvučna dijagnostika iznad 40-te godine života, nije dostatna za dijagnostiku malignih bolesti.

 

Naši stručni suradnici su:
Dr.Anastazija Aleksandrova Stanojević
Radioterapeut onkolog
Zavod za ginekološku onkologiju
Klinike za ženske bolesti i porode
Petrova 13
10000 Zagreb

Poliklinika "A.B.R"

Derenčinova 26

Zagreb Derenčinova 26/1 ugao s Šubićevom

Telefon/fax:
fixphone +385 (1) 4551-131,
fixphone +385 (1) 4556-507

Mobitel:
phone icon  +385 98 915 3144
(WhatsApp i Viber)

E-mail: poliklinika.abr@xnet.hr 

2000px Wi Fi Logo.svg

Poslovna jedinica Bužanova

Zagreb, Bužanova 10b/1 križanje Zvonimirove i Heinzelove

Telefon/fax:
fixphone +385 (1) 2303-173,
fixphone +385 (1) 2303-175
fixphone +385 (1) 8890-818

Mobitel:
phone icon +385 99 402 0376
( WhatsApp i Viber)

E-mail: poliklinika.abr@xnet.hr

2000px Wi Fi Logo.svg

sjena
 Suradne poliklinike i partneri

 Medial logo  bilic2