• Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Ljubaznost, razumijevanje, povjerenje, brza obrada na jednom mjestu

  • Ljubaznost, razumijevanje, povjerenje, brza obrada na jednom mjestu

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

LIJEČNIČKA VIZITA „MATEMATIČKOM MODELU
NACIONALNE EKONOMIJE“ ILI PROMIŠLJANJE O RELATIVNOSTI
MATEMATIČKIH MODELA

Vizitu obavio „dežurni liječnik“ Dr.Ivo Rotkvić, „životni stažist“

Uvijek sam bio neodlučan, a možda i nisam
Grafit

U predavaonici Međunarodnog interuniverzitetskog centra u Dubrovniku zavladala je „grobna“ tišina kada je mlada i ljepuškasta dama , kredom na zelenoj ploči, ispisala dugačku jednadžbu sa mnogo vitičastih i uglatih zagrada. Izrazita svjetlost mediteranskog sunca potaknula je pjev ptica a miris lavande i lovora činio je atmosferu čarobnom . Mediteranski je ambijent postepeno začinio ljudski žagor, kimanje glavama, frktanje, rijetki pljesak. Činilo se da napisanom jednadžbom nisu svi bili zadovoljni. Nakon nekoliko minuta iz drugog se reda digao srednjovjekovni visoki gospodin obučen samo u košulju i traperice, prišao je zelenoj ploči sa jednadžbom i promijenio raspored zagrada tako da je neke dodao a neke izbrisao.Opet je zavladala tišina a potom frenetičan pljesak. U tom sam trenutku shvatio dvije stvari: prvo , da nisam u dobroj predavaonici jer ne slušam o ultrazvuku nego sam na godišnjem sastanku matematičara, a drugo, shvatio sam da postoje „ružne“ i „lijepe“ jednadžbe.

Napisao dežurni liječnik Dr Ivo Rotkvić,životni stažist

NE MISLI DA VIDIŠ AKO IMAŠ OČI OTVORENE
GOETHE

U životima liječnika i povjesničara umjetnosti ima nekih sličnosti,liječnici vrlo često pišu teško razumljiva otpusna pisma a povjesničari umjetnosti teško razumljive „kičene“, iliti previše patetične, kritike umjetničkih doživljaja. Čak niti visoko obrazovani ljudi ne mogu razumjeti „medicinske puteve“ sa latinskim putokazima a kičene fraze umjetnika su nekada pretjerane.Teško je zamisliti „medicinski jezik“ u kritici izložbe slika ( na pr.);“nakon dobivenih nalaza zaključili smo da se radi o inoperabilnoj malignoj bolesti pa se sugerira kemoterapija.Prije definitivne odluke o njoj učiniti nalaze...te s njima kontrola pripadajućeg onkologa i odluka o daljnjoj sudbini“.Isto tako bi bilo teško jezik povjesničara umjetnosti upotrijebiti za pisanje otpusnih pisama (na pr.) :“ poput refleksivne poezije X-novo je slikarstvo filozofično.Kritika je upućivala na egzistencijalna preispitivanja dvojbi i smisla,kao i na metafizički osjećaj prisustva odsutnosti“.To je isti jezik s dvije krajnosti.Ako je medicinski dio ,ili uopće kruti realni jezik „kost“, a kičeni jezik „meso na kosti“ realnost je stari zagrebački vic kada starija gospođa dolazi u mesnicu i kaže:“Gospon mesar, čujem da ste dobili sina.Čestitam,ali koliko je mali dugačak i težak?“.Pozamašni mesar odgovara;“Mali je dugačak 52 cm a težak je 4,5 kila,sa kostima“.Medicina se bavi raščlambom pridjeva zdravo/bolesno a povijest umjetnosti lijepo/ružno,medicinska bi dokumentacija bila još kompliciranija da ju ne pišu sekretarice koje su sklonije hrvatskim a ne latinskim riječima. Namjena je medicinskih dokumenata da ih razumiju liječnici a ne „obični“ ljudi a moje je mišljenje da se kritike umjetničkih doživljaja pišu,većinom, za povjesničare umjetnosti a ne za posjetioce izložbi.

Kada i kako pomoći djetetu sa poremećajem iz autističnog spektra

Poremećaji iz autističnog spektra su najčešći neurorazvojni poremećaji. Neurorazvojni poremećaji ispoljavaju se tek rastom i razvojem djeteta.
Kod svih neurorazvojnih poremećaja, pa tako i kod poremećaja iz autističnog spektra tretman je potrebno započeti kod prvih znakova koji bi mogli upućivati na poremećaje u neurorazvoju.
Za dijagnozu i tretman poremećaja potreban je tim stručnjaka ( liječnika, psihologa i rehabilitatora). Za sve terapijske postupke neohodno je potreban visok stupanj angažiranosti roditelja i primjereno educiran rehabilitator.
Terapije bi trebale biti svrhovite i funkcionalne, odnosno koristiti djetetu u aktivnostima svakodnevnog života.

CELIJAKIJA – NEPODNOŠLJIVOST ORGANIZMA NA GLUTEN

Celijakija ili glutenska enteropatija je imunološka bolest potaknuta unosom glutena iz pšenice i drugih žitarica. Prevalencija celijakije u zadnjih nekoliko desetljeća u zapadnim zemljama iznosi oko 1 posto. Protein gluten, najčešće sadržan u pšenici, ječmu i raži, potiče kod nekih da organizam napada sam sebe, odnosno tanko crijevo. Ukratko, gluten se u lumenu crijeva degradira na peptide glijadina i aminokiseline. Komplikacije u rasponu od proljeva i anemije do osteoporoze, a u ekstremnim slučajevima do bolesti limfoma, tipične su za ovu bolest. Gotovo svatko s celijakijom ima jednu od dvije verzije mobilnih staničnih receptora zvanih HLA (humani leukocitni antigen), što pokazuje da je celijakija snažno ovisna o genetskoj predispoziciji. Ovi receptori 'razmišljaju' kako povećati imunološki odgovor na gluten. U većini slučajeva, eliminacijom glutena iz prehrane bolesnika može se u potpunosti isključiti bolest.

USPJEŠNA TRUDNOĆA I POROD UZ CAPD 43-GODIŠNJE TRUDNICE
TE STANJE DJETETA I MAJKE NA CAPD I NAKON 4 GODINE

Glavaš-Boras S., Zlopaša G.*, Boras S.**, Šmalcelj R.*, Slaviček J.*,Barišić I.*, Knežević N.*, Puretić Z.***.

Poliklinika „A.B.R." , Zagreb, Hrvatska
KBC Zagreb *, Zagreb, Hrvatska
Poliklinika „Nola" **, Zagreb, Hrvatska
Poliklinika „Helena" ***, Zagreb, Hrvatska

Uvod:Uspješne trudnoće i porodi vitalne dijece u bolesnica liječenih dijalizom u stanju
kronična zatajenja rada bubrega su vrlo rijetke.
U radu je prikazana trudnoća, porod i četvorogodišnji razvoj djeteta i stanja majke uz nastavak CAPD i četiri godine nakon poroda a 2013 g. majka je uspješno transplantirana.

Poliklinika "A.B.R"

Derenčinova 26

Zagreb Derenčinova 26/1 ugao s Šubićevom

Telefon/fax:
fixphone +385 (1) 4551-131,
fixphone +385 (1) 4556-507

Mobitel:
phone icon  +385 98 915 3144
(WhatsApp i Viber)

E-mail: poliklinika.abr@xnet.hr 

2000px Wi Fi Logo.svg

Poslovna jedinica Bužanova

Zagreb, Bužanova 10b/1 križanje Zvonimirove i Heinzelove

Telefon/fax:
fixphone +385 (1) 2303-173,
fixphone +385 (1) 2303-175
fixphone +385 (1) 8890-818

Mobitel:
phone icon +385 99 402 0376
( WhatsApp i Viber)

E-mail: poliklinika.abr@xnet.hr

2000px Wi Fi Logo.svg

sjena
 Suradne poliklinike i partneri

 Medial logo  bilic2