Ispis

Napisao:Dr Ivo Rotkvić,životni stažist

 

Koronavirus. Prošla će godina, 2019. ući u medicinske anale zbog pojave novomutiranog Koronavirusa (KV) u Wuhanu u Kini od kojega je do 3.3.2020 oboljelo 90,933 bolesnika a umrlo je 3,119. Nije to prva mutacija KV jer smo se sa njegovim rođacima susreli već nekoliko puta. Prvi rezultati praćenja smrtnosti kod sadašnje infekcije (COVID-19, SARS-CoV-2) nisu mnogo drugačiji od poznate nam gripe i iznose 2-3% i to, uglavnom, među starijom i bolesnom populacijom. Raniji, nezvani, mutanti iz grupe KV , SARS-CoV iz godine 2002 (10% smrtnosti), te MERS-CoV iz 2012.godine (37%smrtnosti) bili su mnogo opasniji. Puni je naziv SARS-a; Severe acute respiratory syndrome, a MERS-a ; Middle East repiratory syndrome. No svakog je gosta, pa i nezvanog, potrebno predstaviti; KV dolazi iz subfamilije Orthocoronavirinae i to iz reda Nidovirales, a radi se o jednom od najvećih RNA poznatih virusa. Kako mu je genetska građa slična genomu šišmiša (95 % sličnosti) prevladava mišljenje da je na ljude prešao sa šišmiša.

 


Nakon otkrića virusa ( oko 1960. ) čini se da smo u mjesecu veljači 2020.godine u središtu novog rata protiv KV koji se širi svijetom i ubija sve više ljudi. Nije to prvi puta i nekakva iskustva već postoje, no usprkos stečenom iskustvu, još nismo uspjeli napraviti cjepivo tako da prave , protuvirusne, terapije još nema. Nekako se stiče dojam da godinama živimo u nekakvom „miroljubivom suživotu“ sa virusom, a svakih par godina nastaje nekakva epidemija na raznim mjestima u svijetu i da „miran“ KV postaje ubojica ljudi. Naime,Koronavirus je jedan od virusa prehlade u ljudi, i stalno i svugdje radi lagane ili srednje teške dišne probleme.
Dokaz suživota ljudske vrste i virusa krije humani genom u kojem ima 5-8% dijelova gena virusa a jedan kompletni virusni gen HERVSs otkriven je nedavno, no uloga mu nije jasna. Čini se da taj gen postoji od arhaičnih vremena (fosilni virus) no postoji i pritajeni strah od njegovog aktiviranja kao provokatora infekcije. Od nedavno se sprema veliko istraživanje tog gena fosilnog virusa te još nekoliko virusih sekvenci u našem genomu.Osobno mislim da će rezultat tih istraživanja biti sljedeći: radi se o kompletnom virusu,a i o nekim sekvencama genoma virusa nužnih za proizvodnju virusnih bjelančevina koji održavaju imunološki aparat pripravnim za virusne infekcije. U suprotnom bi stradali već od prve ozbiljnije virusne infekcije. Kako sam došao do te pretpostavke?, jednostavno, već na početku mog medicinskog rada susreo sam se s osnovnim biološkim načelom živog organizma; ništa se ne daje besplatno, sve ima svoju cijenu i svrhu. Gornja mi se pretpostavka čini najlogičnijom a nadam se i Vama.
Virus smo upoznali znanstvenim metodama a na pregledu pod elektronskim mikroskopom izgleda kao kruna po čemu je dobio i naziv. Radi se o tipičnom RNA virusu, sa samo jednom uzvojnicom, koji je, kao i svi virusi,“na granici smrti i života“ te kao takav interesantan i medicinski i filozofski. Građen je od proteinske ovojnice, koja na sebi ima „bodljike“ kojima se hvata na stanične receptore ( angiotenzin-konvertirajući enzim -ACE 2), membrane od lipoproteina, koja omata genetsku strukrturu ( jedan RNA lanac). Kada dođe u kontakt sa stanicom, složenim prolazom kroz staničnu membranu, ubacuje svoj genetski materijal u citoplazmu stanice.Taj će genetski materijal podrediti staničnu funkciju sebi, i početi će proizvodnja virona koji inficirana stanica izbacuju u krv i organizmom šire bolest.
U ljudskoj vrsti poznato je 7 genetski različitih tipova Koronavirusa a 4 tipa (HcoV-229E,-NL63,-OC43,-HKU1) stalno cirkuliraju u ljudskoj populaciji uzrokujući respiratorne infekte u ljudi i djece. Kada se javlja blaža dišna infekcija tada su najčešće smetnje kao u prehlade , no može se javiti i temperatura, suho grlo, otok limfnih žlijezda te upale pluća.
Koronavirus je poznat i u veterinarskoj medicini od ranih 1970'tih gdje, osim respiratornih infekcija ptica,uzrokuju gastrointestinalne smetnje. KV je definiran u ptica, krava, svinja, pasa, mačaka ,lasica, miševa i štakora. No nešto više, svakako, treba reći o Koronavirusu mačaka ( Feline corona virus-FCoV) koja je raširena među mačkama čitavog svijeta. Kako su mačke često udomljavane kao kućni ljubimci, veterniarska je medicina došla do nekih spoznaja koje su korisne u shvaćanju viroze u ljudi. Virus se kod mačaka širi fekalno-oralnim putem a u mačaka ne radi nikakve, ili manje, smetnje .Taj oblik virusa živi u enterocitima crijeva a spada u Alphacoronavirus 1 dok mu je „službeni“ naziv FECV (Feline enteric coronavirus). U slučaju mutiranja tog virusa u FIPV (Feline infectious peritonitis virus) javlja se smrtonosna bolest infekciozni peritonits za kojega nema adekvatnih lijekova. Kod te mutacije,koja se dešava kod mačaka u stresu ( ili neke druge bolesti kao leukemija, starost, promjena udomitelja itd. ) FECV gubi tropizam (afinitet) za enterocite, a mutacijom u FIPV javlja se tropizam (afinitet) za makrofage (primarna stanica imunološkog odgovora) što rezultira granulomatoznim vaskulitisom za koju nemamo terapijski odgovor. No, treba imati na umu da makrofazi nastaju i iz endotelnih stanica koja je, zapravo, nekakva „matična stanica“ i po mom mišljenju jedna od najfantastičnijih ljudskih stanica. Mačke mogu biti i trajni nosioci virusa u enterocitima ali i kod nosioca mogu nestati iz stolice što se provjerava PCR metodama. No jedno je važno napomenuti , virus se nakon što je nestao iz stolice može , nakon 2 tjedna, ponovno vratiti što znači da imunitet nije trajan.
Da li ta mutacija može asocirati i na pojave Crohnove bolesti ili vaskulitisa u ljudi ? .U procjeni sklonosti mutacija RNK virusa i DNK virusa znamo da se mutacije kod RNK virusa mogu dešavati kod svake replikacije ( umnožavanja ) a kod DNK virusa te se mutacije dešavaju nakon 100 ili 1000 replikaciju. KV i gripa su RNK virusi i prema tomu skloni mutacijama.
Diskusija.Pojava epidemije ili pandemije veliki je medijski događaj pa se znaju dogoditi i greške u definicijama. Danas se KV spominje kao „novi virus“ iako se radi u mutantu. Naime, mutacija i rekombonacija nisu isto; kada dolazi do promjena nukleotida u genomu upotrebljava se izraz mutacija, a kada dolazi do spajanja genetskih struktura 2 genoma onda se stvara novi virus a taj se proces naziva rekombinacija. Rekombinacija je rijetkost ali vrlo opasna jer može uzrokovati potpuno novu i nepoznatu bolest.
Nije teško predvidjeti budućnost u stvaranju paradigme KV-a, sigurno će slijediti put virusa gripe tako da ćemo nakon nekoliko godina imati oko 10 subtipova KV-a ( kao i kod gripe) dok će samo nekoliko kružiti u ljudi a povremene će mutacije ( engleski zvane „driftovi“) dovoditi do epidemija. Kod gripe su to sojevi H1N1 i H3N2 od A virusa gripe , te još 2 iz grupe B virusa gripe. Vjerovatno ćemo imati i cjepivo iako to nije potpuno sigurno jer se ono, kod mačaka, nije uspjelo učiniti zbog toga što je mutacija virusa bila specifična za jedinku.
Da li je potraga za „nultim“ ( prvim) oboljelim od KV logična i da li je samo jedan čovjek mogao stvoriti epidemiju po tipu širenja infekcije sa čovjeka na čovjeka ? Iako je potraga u tijeku nekako mi se čini da je ta pretpostavka prilično naivna i to zato jer se oboljeli javljaju po čitavom svijetu (multifokalno) i to po principu „ako ih tražiš tada ćeš ih i naći“. No, neosporno je da se bolest javila u Kini i to u prosincu prošle godine i da kulminira u siječnju i veljači ove godine po čemu je vrlo slična gripi. Da li je to i kraj problema teško je reći jer se do sada nismo s njime i susretali. No kakav bi scenarij gripe i KV mogao postaviti jedan obični liječnik praktičar a ne virusolog ?
1.Gripa se uvijek javlja u zimi (uvijek je, i uvijek će) a mislim da će se to dešavati i sa KV, a uz pretpostavku da se uvijek javlja u subtropskoj Aziji pa se u zimi proširi na sjevernu hemisferu zemlje (Evropa i SAD).Moramo imati na umu da je to vrijeme kada zemlja dolazi u, ili je, u perihelionu (najbližem položaju prema suncu, oko drugog tjedna nakon Nove godine) ). U tom razdoblju se brzina zemlje na svom eliptičnom putu ubrzava sa 40 km na sekundu, na oko 1000 km na sekundu što izgleda kao da je „ispaljena iz pračke“ a što se naziva i „Perihelion efekt“ poznat po nekim osobitostima u psihijatriji. Takvo ubrzanje pojačava gravitaciju (Einstein,Nobelov laureat) što dovodi do kompresije magnetosfere i pojačanog „usisavanja“ energetskih čestica (fotoni, elektroni, protoni) iz Van Allenovog pojasa koji štiti zemlju od zračenja. O tome sam napisao esej (http:// lifeintern.net/) i mislim da je to jedno od mogućih sagledavanja paradigme gripe i KV-a , a jedino zemlja koja ima elektromagnetnu zaštitu ima i život. U doba periheliona zračenje na zemlju je najjače ( moje mišljenje na temelju Albertovih dokaza) a ti kvanti energije dovode do mutacija virusnih gena u nama, čineći ih agresivnim.
2.Kod pojačanog zračenja na zemlju i pojava mutacije ili mutacija virusa u nama, ovisimo o sposobnosti obrambenog sustava. Nedavno su otkriveni virusni genski fragmenti u ljudskom genomu ali i jedan čitav virusni gen HERVs (Human endogenous retrovirus ) koji imaju i RNA i DNK sekvence te se spremaju znanstvena istraživanja o njihovoj ulozi u humanoj populaciji. Mislim da nije pretenciozno postaviti mogućnost da su ti, fosilni geni, oni koji proizvode bjelančevine a koje, stimulirajući imunološki aparat, održavaju homeostazu u odnosu na viruse. Razlog čestim pojavama virusnih infekcija u Aziji, vjerojatno leži u tomu da su njihovi fosilni geni u ljudskom genomu drugačiji , čineći ih podložnim spomenutim RNA virusnim infekcijama, ali možda boljim u nekom drugim infekcijama. Upravo je ta razlika fosilnih gena u ljudskom genomu razlogom i različite otpornosti na virusne infekte u svih ljudi pa i u našem okruženju.
3.Odgovoriti na pitanje kako mutiraju virusi nije lagano kao i odgovoriti na pitanje zašto RNK virusi, koji imaju samo jednu zavojnicu u genomu, mutiraju lakše od DNK virusa koji imaju dvostruku zavojnicu u genomu. Da bi se odgovorilo na to pitanje moramo potražiti pomoć biologije, fizike i kemije. Poznato je da, prema novim brojenjima stanica u ljudi, naš biom ( naše stanice te bakterije,virusi i gljivice u nama i na nama ) ima oko 100 miljardi stanica i to pola naših a pola „došljaka“ nakon poroda. Sve te stanice žive u ravnoteži bez pobjednika. No, u isto vrijeme mi živimo u dva velika energetska polja kojima i sami pripadamo (Einstein, Schrodinger,Dirac , Nobelovi laureati). Elektromagnetno polje opisali su Faradey i Maxvell a radi se o polju koje nastaje radi pomaka otopljenog željeza u zemljinoj kori. Zemlja ima dva pola (dipol) pa Faradeyove elektromagnetne silnice ulaze u zemlju na sjevernom polu i izlaze na južnom čineći sliku poznatih nam magneta. Kako su rođeni ranije, oba autora nisu dobitnici Nobelovih nagrada. Drugo je energetsko polje gravitacijsko polje (Einstein, Nobelov laureat) u koji je „uronjen“ čitav svemir ( i mi ) i koji se, energetski, ponaša slično elektromagnetnom.U energetskim poljima energija ne „teče“ kontinuirano nego u sitnim česticama koje zovemo kvantima energije (Planck,Nobelov laureat). Na nivou atoma kvant energije ovisi o tome da li elektron iz ovojnice izlazi iz atoma ( gubitak 1 kvanta) ili ulazi u atom (dobitak 1 kvanta energije) (Bohr,Nobelov laureat). Upravo se takva zbivanja u ljudskim genomima dešavaju kod zračenja (oxidativni stres ) iz okoline ( svemira) koje je stalno jer je zemlja na svom putu određena slijediti svemirske procese. Ne trebamo zaboraviti, na primjer, da svaki dan na zemlju padne između 5-300 tona svemirske prašine koja može biti i radioaktivna a koju udišemo, pijemo i jedemo. Glavna iradijacija dolazi od svemirskih čestica: fotona, protona, plazme, elektrona,neutrina itd. ( ukupno oko 10) kojima se više bavila fizika čestica (Heisenberg,Nobelov laureat). Mutacije se zbivaju na atomima genoma iz razloga neprekidne i trajne redistribucije ljudskih atoma pa se tako 98% naših atoma mjenja godišnje. Mislim da ne treba napominjati da atomi čine molekule, a molekule složene organizme.
Zaključno,moramo imati na umu i Goedelov teorem nepotpunosti koji je baza logike i matematike: ako istina ovisi o nekoliko aksioma prava se istina nikada neće moći doseći. Za kraj,dozvolite i jednu osobnu anegdotu:sretnu se virus gripe H1N1 i Korona virus COVID-19 pa veli H1N1,“kakav si ti to virus sa tako malo ubijenih kada ja ubijem godišnje oko 350.000 ljudi“. Odgovara njemu COVID-19,“strpi se,vidjet ćemo na kraju godine“.