• Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Ljubaznost, razumijevanje, povjerenje, brza obrada na jednom mjestu

  • Ljubaznost, razumijevanje, povjerenje, brza obrada na jednom mjestu

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

CELIJAKIJA – NEPODNOŠLJIVOST ORGANIZMA NA GLUTEN

Celijakija ili glutenska enteropatija je imunološka bolest potaknuta unosom glutena iz pšenice i drugih žitarica. Prevalencija celijakije u zadnjih nekoliko desetljeća u zapadnim zemljama iznosi oko 1 posto. Protein gluten, najčešće sadržan u pšenici, ječmu i raži, potiče kod nekih da organizam napada sam sebe, odnosno tanko crijevo. Ukratko, gluten se u lumenu crijeva degradira na peptide glijadina i aminokiseline. Komplikacije u rasponu od proljeva i anemije do osteoporoze, a u ekstremnim slučajevima do bolesti limfoma, tipične su za ovu bolest. Gotovo svatko s celijakijom ima jednu od dvije verzije mobilnih staničnih receptora zvanih HLA (humani leukocitni antigen), što pokazuje da je celijakija snažno ovisna o genetskoj predispoziciji. Ovi receptori 'razmišljaju' kako povećati imunološki odgovor na gluten. U većini slučajeva, eliminacijom glutena iz prehrane bolesnika može se u potpunosti isključiti bolest.

Valja istaknuti rad istraživača s Instituta za Agrokemiju i prehrambenu tehnologiju u Valenciji, koji naglašavaju kako je važan utjecaj crijevnih mikroba bifidobakterije, koje su se u djece oboljele od celijakije pokazale u značajnoj mjeri 'potrošene' u usporedbi s tzv. zdravim kontrolama. Što se tiče ostalih mikroba, uključujući i autohtone sojeve E. coli, možemo ustvrditi da pokusi "in vitro" pokazuju pojačan upalni odgovor na ljudske crijevne stanice kada je u pitanju konzumacija namirnica koje sadrže gluten, dok bifidobakterije, s druge strane, pokazuju promjenjive rezultate. Bifidobakterije se prirodno nalaze u majčinom mlijeku, koji zajedno sa zaštitnim antitijelima i imunološkim signalnim proteinima prenose stotine prebiotičkih šećera. Ti šećeri selektivno hrane određene mikrobe u crijevima dojenčadi, a prije svega bifidobakterije. Dojena djeca stoga prema većini istraživanja imaju tendenciju da 'skladište' više bifidobakterija nego ona hranjena na adaptiranom mlijeku. Ovdje su znanstvenici slijedili dvije zanimljive mogućnosti – jedna je da majka dojenjem može zaštititi dijete od bolesti, a druga da smo zanemarili doista veliki ekosustav mikroba u crijevima, odnosno bakterije koje mogu odrediti doživljava li imunološki sustav gluten kao hranu ili kao 'smrtonosnog napadača'. Suprotno nekim pretpostavkama da je u pšenici tijekom posljednjih 50 godina udio glutena veći, studija objavljena u Jurnal od Agricultural and Food Chemistry u, siječnju 2013, sugerira da su se razine glutena u pšenici gotovo neznatno promijenile od 1920. godine. S druge strane, moramo primijetiti kako je u zadnjem desetljeću 20.st. potrošnja pšenice porasla za 25 posto, a također je povećano (utrostručeno između 1970. i danas) korištenje glutenskog brašna kojeg dodajemo pekarskim proizvodima – kako bi poboljšali njihovu teksturu i konzistentnost.

Namirnice "bez glutena"
Pravilnikom o hrani bez glutena dane su sljedeće smjernice; hrana namijenjena osobama intolerantnim na gluten, a koja sadrži jedan ili više sastojaka proizvedenih od pšenice, raži, ječma, zobi ili njihovih hibridnih vrsta posebno prerađenih s ciljem smanjenja količine glutena, ne smije sadržavati količinu glutena višu od 100 mg /kg u gotovom proizvodu. Od 2008. godine dogovoreno je da hrana s oznakom „bez glutena" sadrži manje od 20 mg/kg glutena, dok namirnice koje sadrže između 21 mg/kg i 100 mg/kg glutena u gotovom proizvodu mogu biti označene s „vrlo niska razina glutena". Odluke o specifičnosti ovakvog označavanja mogu varirati na nacionalnoj razini. Također je dopušteno da namirnice za koje ne bismo očekivali da sadrže gluten imaju oznaku „bez glutena", pod uvjetom da sadrže manje od 20 mg/kg glutena. Ideja je pomoći potrošaču identificirati hranu koja je bez glutena, premda time možemo naići na apsurd; npr. kruška koja bi sadržavala oznaku – „bez glutena".
Nove spoznaje
Unatoč dijeti 'bez glutena' kao najučikovitijoj metodi izbjegavanja simptoma ove autoimune bolesti, postoje zahtjevi za nekom od alternativnih mogućnosti liječenja. U budućnosti, novi oblici liječenja mogli bi uključivati modifikaciju prirodnog enzima po imenu kumomalizin– As čime bi se postiglo razlaganje glutena na mnogo manje peptide, kao i korištenje supstrata koji bi regulirali crijevnu propusnost, čime bi se spriječio ulaz glutena u epitelne stanice crijeva. Također je bitno razlikovati osjetljivost na gluten od bolesti celijakije. Smatra se da oko 6 posto ukupnog stanovništva pati od intolerancije na ovaj protein. U tijeku su detaljne analize kliničkog ispitivanja na biomarkerima koji bi trebali identificirati osjetljivost na gluten, što bi u konačnici utrlo nove putove za razvoj dijagnostike na ovom području.

Literatura:  *Fasano A. et. al. Spectrum of gluten-related disorders: consensus on new nomenclature and classification. BMC Medicine. BMC Medicine 2012, 10:13 doi:10.1186/1741-7015-10-13. Published: 7 February 2012 *Living with coeliac disease: a grounded theory study C. Rose1,2, *, R.Howard2 Article first published online: 21 MAR 2013 DOI: 10.1111/jhn.12062 *Pediatrics Offical jurnal of the american academy of Pediatrics Published online February 18, 2013 (doi: 10.1542/peds.2012-1015) Prevalence of Childhood Celiac Disease and Changes in Infant Feeding Anneli Ivarsson, MD, PhDa,*, Anna Myléus, MD, PhDa, *, Fredrik Norström, PhDa, Maria van der Pals, MDb, Anna Rosén, MD, PhDa,c, Lotta Högberg, MD, PhDd,e, Lars Danielsson, MDf, Britta Halvarsson, MD, PhDg, Solveig Hammarroth, MDf, Olle Hernell, MD, PhDh, Eva Karlsson, MDi, Lars Stenhammar, MD, PhDd,e, Charlotta Webb,MDb, Olof Sandström, MD, PhDh, and Annelie Carlsson, MD, PhDb

Hrvojka Becker,ing.prehrambeni tehnolog

Poliklinika "A.B.R"

Derenčinova 26

Zagreb Derenčinova 26/1 ugao s Šubićevom

Telefon/fax:
fixphone +385 (1) 4551-131,
fixphone +385 (1) 4556-507

Mobitel:
phone icon  +385 98 915 3144
(WhatsApp i Viber)

E-mail: poliklinika.abr@xnet.hr 

2000px Wi Fi Logo.svg

Poslovna jedinica Bužanova

Zagreb, Bužanova 10b/1 križanje Zvonimirove i Heinzelove

Telefon/fax:
fixphone +385 (1) 2303-173,
fixphone +385 (1) 2303-175
fixphone +385 (1) 8890-818

Mobitel:
phone icon +385 99 402 0376
( WhatsApp i Viber)

E-mail: poliklinika.abr@xnet.hr

2000px Wi Fi Logo.svg

sjena
 Suradne poliklinike i partneri

 Medial logo  bilic2