• Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Ljubaznost, razumijevanje, povjerenje, brza obrada na jednom mjestu

  • Ljubaznost, razumijevanje, povjerenje, brza obrada na jednom mjestu

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Mi brinemo o Vašem zdravlju, vremenu, udobnosti i mogućnostima

  • Profesionalnost, diskrecija, ekspeditivnost, poštovanje dostojanstva pacijenta

Napisao:Dr Ivo Rotkvić Životni stažist

„Doktore, naručila sam sina u Vašu ambulantu za utorak, molim Vas da se spremite za razgovor o Dunbarovom sindromu“ javio se odriješit, mladenčki glas majke na telefon.
„Gospođo, ali ja liječim odrasle a ne djecu“ bio je moj odgovor iako sam povremeno savjetnik i za pacijente u dječjoj dobi. Nisam znao ništa o Dunbarovom sindromu, pomislio sam da spada u one rijetke medicinske sindrome od kojega oboljevaju djeca a uzrok im je genetski poremećaj.
„Doktore, moj sin nije dijete, ima 35 godina“

NAPISAO DR. IVO ROTKVIĆ ŽIVOTNI STAŽIST

Odluci da razmišljanje pretočim u ovaj zapis pridonio je susret sa gospođom AA koja je, na njezinu žalost, bila pacijntica mnogih doktora. Sreo sam je u gradu kako hoda držeći se za trbuh i plače radi stalnih bolova u trbuhu. Gospođa AA je granični penzioner sa 65 godina, srednje visine i to negdje oko 175 cm, dobro raštena brineta. Radila je na jednom od zagrebačkih fakulteta kao činovnica a život je sa stresovima nije mazio. Jedna od najvećih nesreća bila je tragična smrt supruga u saobračajnoj nesreći prije oko 30 godina .Tada je postala samohrana majka sa sinom školarcem koji je imao i sam dosta zdravstvenih problema. Nije mi ni danas baš jasno što se sve zove seksualno zlostavljanje ali je i na nju bilo „nasrtaja“ na koje smo se znali i smijati. Odmah da konstatiram da je gospođa AA bolja poznanica i moje supruge da nebi bilo sumnji.
Medicinsku je obradu prošla mnogo puta u posljednjih 15 godina od početka smetnji; bolova u trbuhu koji su počinjali u epigastriju a zatim se širili po čitavom trbuhu. Učinjeno je preko 50 „klasičnih“laboratorijskih pretraga uz mnoge hormonalne analize ( i na neuroendokrine tumore), ultrazvuke trbuha i štinjače, gastroskopija, kolonoskopija, EKG-a, ergometrija, nekoliko CT-a ( sa kontrastom), nekoliko MR-a, jedan EUS, te u posljednje vrijeme i gastrografija ( analiza motoričke funkcije želuca). Od neuroloških su pretraga učinjeni EEG i MR mozga. Različite specijalističke preglede neću niti spominjati. Svi ti nalazi nisu definirali razlog bolovima a različite sugerirane terapije nisu dale rezultata. Zaključak je bio, a vrijedi i do danas, da se radi o psihosomatskim smetnjama ali niti terapija psihofarmacima nije učinila značajnije pomake.

NAPISAO DR. IVO ROTKVIĆ
Životni stažist

„ Vidio sam Picassov autoportret,Bože,kako je taj izgledo“
Grafit

   Te sam se travanjske nedjelje probudio sa Balzakovom poslanicom;“starac je čovjek koji je pojeo svoj ručak i sa zavišću gleda druge kako slasno jedu svoj“. Te mlade, koji slasno jedu svoj ručak, susrećem kako se voze na biciklima,u ušima imaju slušalice sa tehno ili haus muzikom, volan ne drže nego jednom rukom drže masnu vrećicu iz koje viri ručak od lisnatog tijesta, a u drugoj imaju mobitel preko kojeg šalju poruke. E moj Balzak, žao mi je što ne vidiš tu slast. No te smo nedjelje pozvali prijatelje na večeru jer su tjednom svi zauzeti čuvanjem unuka, a i u našim je nasljeđima zapisano da je“ weekend“ vrijeme za druženja ,običaj koji smo razvili kroz 40 godina rada. Moje je zaduženje bilo da sa Dolca donesem suhi, tvrdi, kravlji sir koji se zove i samoborskim, a za mene i moju obitelj je najbolji sir sjeverne Hrvatske. J.M.Simel, izvrstan austrijski romanopisac je potpuno u pravu sa naslovom svog romana „Može i bez kavijara“, penzionerima zbilja i nije potreban. Sva su druženja, i mladih i starih, vjerojatno ista; prvo slike najljepših i najpametnjijih unuka slikanih mobitelom, nakon toga rasprava o dijetama i koliko je tko smršavio, pa pripremanje kolača ( posebno se ide u detalje kod rapske torte te kolača zvanog „Sedmo nebo“). Na kraju,neizostavna politika uz povišene tonove no uvijek netko iznenadi nekom osobitom temom ili događajem.

LIJEČNIČKA VIZITA „MATEMATIČKOM MODELU
NACIONALNE EKONOMIJE“ ILI PROMIŠLJANJE O RELATIVNOSTI
MATEMATIČKIH MODELA

Vizitu obavio „dežurni liječnik“ Dr.Ivo Rotkvić, „životni stažist“

Uvijek sam bio neodlučan, a možda i nisam
Grafit

U predavaonici Međunarodnog interuniverzitetskog centra u Dubrovniku zavladala je „grobna“ tišina kada je mlada i ljepuškasta dama , kredom na zelenoj ploči, ispisala dugačku jednadžbu sa mnogo vitičastih i uglatih zagrada. Izrazita svjetlost mediteranskog sunca potaknula je pjev ptica a miris lavande i lovora činio je atmosferu čarobnom . Mediteranski je ambijent postepeno začinio ljudski žagor, kimanje glavama, frktanje, rijetki pljesak. Činilo se da napisanom jednadžbom nisu svi bili zadovoljni. Nakon nekoliko minuta iz drugog se reda digao srednjovjekovni visoki gospodin obučen samo u košulju i traperice, prišao je zelenoj ploči sa jednadžbom i promijenio raspored zagrada tako da je neke dodao a neke izbrisao.Opet je zavladala tišina a potom frenetičan pljesak. U tom sam trenutku shvatio dvije stvari: prvo , da nisam u dobroj predavaonici jer ne slušam o ultrazvuku nego sam na godišnjem sastanku matematičara, a drugo, shvatio sam da postoje „ružne“ i „lijepe“ jednadžbe.

Napisao dežurni liječnik Dr Ivo Rotkvić,životni stažist

NE MISLI DA VIDIŠ AKO IMAŠ OČI OTVORENE
GOETHE

U životima liječnika i povjesničara umjetnosti ima nekih sličnosti,liječnici vrlo često pišu teško razumljiva otpusna pisma a povjesničari umjetnosti teško razumljive „kičene“, iliti previše patetične, kritike umjetničkih doživljaja. Čak niti visoko obrazovani ljudi ne mogu razumjeti „medicinske puteve“ sa latinskim putokazima a kičene fraze umjetnika su nekada pretjerane.Teško je zamisliti „medicinski jezik“ u kritici izložbe slika ( na pr.);“nakon dobivenih nalaza zaključili smo da se radi o inoperabilnoj malignoj bolesti pa se sugerira kemoterapija.Prije definitivne odluke o njoj učiniti nalaze...te s njima kontrola pripadajućeg onkologa i odluka o daljnjoj sudbini“.Isto tako bi bilo teško jezik povjesničara umjetnosti upotrijebiti za pisanje otpusnih pisama (na pr.) :“ poput refleksivne poezije X-novo je slikarstvo filozofično.Kritika je upućivala na egzistencijalna preispitivanja dvojbi i smisla,kao i na metafizički osjećaj prisustva odsutnosti“.To je isti jezik s dvije krajnosti.Ako je medicinski dio ,ili uopće kruti realni jezik „kost“, a kičeni jezik „meso na kosti“ realnost je stari zagrebački vic kada starija gospođa dolazi u mesnicu i kaže:“Gospon mesar, čujem da ste dobili sina.Čestitam,ali koliko je mali dugačak i težak?“.Pozamašni mesar odgovara;“Mali je dugačak 52 cm a težak je 4,5 kila,sa kostima“.Medicina se bavi raščlambom pridjeva zdravo/bolesno a povijest umjetnosti lijepo/ružno,medicinska bi dokumentacija bila još kompliciranija da ju ne pišu sekretarice koje su sklonije hrvatskim a ne latinskim riječima. Namjena je medicinskih dokumenata da ih razumiju liječnici a ne „obični“ ljudi a moje je mišljenje da se kritike umjetničkih doživljaja pišu,većinom, za povjesničare umjetnosti a ne za posjetioce izložbi.

Poliklinika "A.B.R"

Derenčinova 26

Zagreb Derenčinova 26/1 ugao s Šubićevom

Telefon/fax:
fixphone +385 (1) 4551-131,
fixphone +385 (1) 4556-507

Mobitel:
phone icon  +385 98 915 3144
(WhatsApp i Viber)

E-mail: poliklinika.abr@xnet.hr 

2000px Wi Fi Logo.svg

Poslovna jedinica Bužanova

Zagreb, Bužanova 10b/1 križanje Zvonimirove i Heinzelove

Telefon/fax:
fixphone +385 (1) 2303-173,
fixphone +385 (1) 2303-175
fixphone +385 (1) 8890-818

Mobitel:
phone icon +385 99 402 0376
( WhatsApp i Viber)

E-mail: poliklinika.abr@xnet.hr

2000px Wi Fi Logo.svg

sjena
 Suradne poliklinike i partneri

 Medial logo  bilic2